4. april 2024 13:55

Đorđe Dimitrijević: Sticanje investicionog rejtinga dobro i za privredu i za građane

Izvor: TANJUG

podeli vest

Đorđe Dimitrijević: Sticanje investicionog rejtinga dobro i za privredu i za građane

Foto: Tanjug/video

BEOGRAD - Kreditni rejting države odražava procenu njene sposobnosti da ispunjava svoje finansijske obaveze, odnosno da otplaćuje svoje dugove i jedan je od ključnih pokazatelja kojim se investitori služe prilikom donošenja odluke da ulože u neku zemlju, izjavio je direktor Odeljenja za operacije na otvorenom tržištu u Sektoru za monetarne i devizne operacije Narodne banke Srbije (NBS) Đorđe Dimitrijević.

On je u rubrici "Korisno je da znate", objavljenoj na sajtu NBS, govoreći o tome zašto je investicioni rejting važan za državu i građane rekao da viši nivo rejtinga ukazuje da država ima jak kapacitet da redovno izmiruje svoje obaveze, da ulaganja u takvu državu nose niži rizik za investitore, zbog čega je ona bolje pozicionirana na globalnoj investicionoj mapi.

"Sve ovo na kraju vodi ka većem prilivu investicija, nižim troškovima zaduživanja, uz niz pozitivnih efekata po ekonomski rast, zaposlenost i životni standard građana", rekao je on.

Kreditni rejting Srbije je u poslednjih 10 godina povećan za tri nivoa i naša zemlja se sada nalazi na korak, odnosno jedan nivo ispod investicionog ranga, čije bi dostizanje, kako ocenjuju u NBS, predstavljalo značajan kvalitativni skok.

Dimitrijević je istakao da tri vodeće rejting agencije u svetu Moody's, Standard & Poor's i Fitch, prilikom donošenja odluka o kreditnom rejtingu za državu uzimaju u obzir veliki broj ekonomskih indikatora, poput BDP-a, inflacije, performansi na tržištu rada, kao i procenu adekvatnosti vođenja monetarne i fiskalne politike, pokazatelje zaduženosti, stepen razvijenosti lokalnih institucija, geopolitičke faktore i drugo.

"Koliko je pojedinačni pokazatelj važan za određenu rejting agenciju, zavisi od specifičnosti metodologije koju rejting agencija koristi u svojoj proceni. Skala kreditnih rejtinga obuhvata 22 različita nivoa rejtinga, pri čemu ih uopšteno možemo podeliti u dve osnovne grupe, a to su rejtinzi investicionog ranga, koji obuhvataju 10 najviših nivoa rejtinga i rejtinzi neinvesticionog ranga koji obuhvataju 12 nižih nivoa rejtinga", rekao je on.

Istakao je da je Narodna banka usmerenija nego ikada u nameri da Srbija stekne status zemlje sa kreditnim rejtingom investicionog ranga i da je ispunjenje ovog cilja veoma važno, jer bi generisalo niz pozitivnih efekata po našu ekonomiju i građane.

Prema njegovim rečima, ti efekti su smanjenje premije rizika naše zemlje, što bi omogućilo povoljnije uslove finansiranja za državu, domaća preduzeća i građane, zatim povećanje atraktivnosti naše zemlje za ulaganja, odnosno omogućavanje dodatnog priliva kapitala u Srbiju.

Dobijanje investicionog rejtinga bi doprinelo i povećanju obima investicija, uz proširenje baze investitora koji ulažu u našu zemlju, jer bi naša zemlja na taj način privukla i najkonzervativnije investitore, koji ulažu isključivo u zemlje investicionog ranga, popravilo bi uslove finansiranja i povećalo investicije, što bi vodilo ubrzanju ekonomskog rasta, uz kreiranje novih radnih mesta, a to bi za rezultat imalo rast životnog standarda.

Srbija, istakao je Dimitrijević, već godinama beleži odlične rezultate na svim ključnim poljima koja se uzimaju u obzir prilikom ocene kreditnog rejtinga, što, kako je naveo, ističu i same rejting agencije, ali i međunarodne institucije, poput MMF-a, prilikom davanja svojih ocena za našu zemlju.

"Međutim, na kreditni rejting utiču i drugi, globalni faktori na koje Srbija ne može da utiče, a čije ekonomske efekte na državu rejting agencije procenjuju. Primer iz prethodnih godina su pandemija, sukob u Ukrajini i drugi geopolitički izazovi", rekao je on.

Dodao je da kreditne agencije, s obzirom na to da su se sve zemlje u svetu u prethodne četiri godine suočile sa delovanjem višestrukih kriza, poseban fokus stavljaju na to kako su države reagovale u kriznim okolnostima, kao i na otpornost koju su njihove ekonomije pokazale na šokove iz međunarodnog okruženja.

Što se Srbije tiče, njena ekonomija je prema Dimitrijevićevoj oceni, u prethodne tri godine, uprkos delovanju navedenih kriza, pokazala zavidan stepen otpornosti na eksterne šokove.

To je ostvareno zahvaljujući koordinisanom dejstvu monetarne i fiskalne politike pa je očuvana makroekonomska stabilnost, stabilnost deviznog kursa dinara prema evru, dodatno su uvećane devizne rezerve, zabeležen je opadajući trend učešća javnog duga u BDP-u, kao i rekordan priliv stranih direktnih investicija.

"Ovakvi rezultati pokazuju da je uticaj rizika iz međunarodnog okruženja na domaći sistem bio ograničen, a ekonomija se pokazala otpornijom na globalne šokove. Zbog toga imamo razlog da verujemo i budemo optimisti da bi Srbija u skorijoj budućnosti mogla da stekne investicioni nivo kreditnog rejtinga", naveo je Dimitrijević.