16. maj 2023 11:33

Uhapšeni zbog krađe umetnina iz muzeja u Drezdenu proglašeni krivim

Izvor: TANJUG

podeli vest

Uhapšeni zbog krađe umetnina iz muzeja u Drezdenu proglašeni krivim

Foto: Shutterstock.com/Byjeng, ilustracija

DREZDEN - Petorica muškaraca proglašena su krivim zbog pljačke dragulja iz Državnog umetničkog muzeja u Drezdenu 2019. godine i suočavaju se sa kaznama zatvora između 4 i 6 godina.

Kako navodi Bi-Bi-Si, oni su ukrali dragocene predmete i umetnine u vrednosti od 113 miliona evra, a reč je o pažljivo planiranoj pljački.

Uhapšeni su bili članovi zloglasne kriminalne mreže ''klan Remo'' i pre same pljačke posetili su muzej nekoliko puta, kako bi unapred odabrali ulaznu tačku.

Navodi se da su ušli u muzej koristeći mašinu za sečenje kako bi uklonili rešetke sa prozora, pre nego što su ih vratili na mesto, i da su sledećeg dana isključili struju u tom kvartu, kako bi ušli u muzej.

Oni su sekirama razbili staklene vitrine kako bi došli do umetnina, a pre nego što su krenuli iz muzeja poprrskali su prostoriju penom za gašenje požara kako bi prikrili tragove.

Nakon jednogodišnje istrage, policija je uhapsila petoricu muškaraca i pronašla veliki deo ukradenih umetnina, uključujući mač optočen dijamantima.

Direktorka muzeja Marion Akerman je ocenila da postoji mogućnost da su neka ukradena blaga zauvek izgubljena.

''Postoje ljudi koji kradu umetnička dela iz strasti prema umetnosti, ali ovo je zapravo bilo suprotno. Nisu imali predstavu šta su uzeli'', rekla je ona.

Mnogi od ukradenih predmeta vraćeni su u muzej nakon što su osumnjičeni priznali krađu i pristali da otkriju lokaciju plena u zamenu za blaže kazne.

Britanski javni servis navodi da nekoliko umetnina još nedostaje, uključujući veoma redak dijamant poznat kao Beli kamen Saksonije.

Predmeti su bili deo riznice koju je u 18. veku sakupio Avgust Snažni, princ Saksonije, koji je sakupio umetnine prekrivene dijamantima i dragim kamenjem i dizajnirao Zeleni trezor u kojem ih je izložio.

Provala i krađa su pokrenule pitanja o adekvatnosti bezbednosnih mera muzeja, pošto je čak i jedan od lopova na suđenju izrazio čuđenje što su mogli da probiju prozorske rešetke uprkos buci koju je stvarala njihova oprema za sečenje.

Akerman je navela da je bezbednosni sistem osmišljen za skeniranje spoljnih zidova muzeja otkazao, a da čuvari koji su sedeli u centralnoj prostoriji obezbeđenja i koji su na monitorima videli kako se događaji odvijaju nisu pozvali policiju na vreme.