24. februar 2024 22:03

Nenad Gugl: Živimo u vremenu koje obeshrabruje autentičnost

Izvor: TANJUG

podeli vest

Nenad Gugl: Živimo u vremenu koje obeshrabruje autentičnost

Foto: Tanjug TV

BEOGRAD - Pisac Nenad Gugl ocenio je da je identitet važna stvar za svakog pojedinca i da živimo u vremenu koje nas obeshrabruje da budemo autentični.

Gugl je rekao Tanjugu da je čovekov identitet veoma važna stvar u životu, koju mora sam da izgradi, i da mu se čini da je možda najgore „kada nas progutaju neka tuđa određenja“.

Govoreći o svom iskustvu rada u školi kao profesor, Gugl je rekao da je uvideo koliko deca prate sadržaje na društvenim mrežama kao što je Instragram, ili video spotove.

Prema njegovim rečima, mladi vole da prate kako žive sportisti i slavne ličnosti, u kakvim su kućama, kako se oblače, i onda na taj način "tuđa određenja progutaju te učenike i promene im identitet".

Gugl je pomenuo "majmunski mozak" iz indijskih priča, koji kao majmun, skače sa grane na granu, sa teme na temu, nema mogućnost da se fokusira, i pre svega imitira.

Pozvavši se na stav jevrejsko-austrijskog psihijatra Viktora Frankla (1905-1997) da je "svaki čovek poseban, jedinstven i neponovljiv“, Gugl je dodao da "svoju snagu možemo da crpimo iz autentičnosti".

Prema njegovim rečima, čoveku su potrebni marljivost, znanje, autentičnost, igra i na kraju nadahnuće.

"Potrebno je ohrabriti decu da budu autentična. Ipak, mi danas živimo u vremenu koje nas obeshrabruje da budemo autentični", naveo je Gugl.

Svojim đacima Gugl je objašnjavao da postoje četiri dela naše ličnosti, motora koja mogu da nas pokrenu - telo, srce ili emocije, glava ili racio, i duh.

Gugl je upozorio da ljudi sebe mogu svesti na duh savremenog sveta gde je sve ukalupljivanje, obeshrabrivanje da se bude svoj i autentičan.

"Vi kao da ste ugasili dva ili tri moćna motora u vama koja mogu stvarno da vam daju neverovatan pogon, brzinu, širinu, daljinu, dubinu, a bez toga se ne može", naglasio je pisac.

Prema njegovim rečima, Franklovo iskustvo u koncentracionom logoru pokazalo mu je da jaki ljudi nisu oni koji su fizički snažni.

Frankl je često viđao planine od ljudi koji su vrlo brzo "pucali", nisu mogli da izdrže u logoru, i često su ti snagatori činili samoubistva.

Dok su krhki, mršave građe bili izdržljiviji, što ga je navelo na pomisao da su to osobe koje imaju bogat unutrašnji svet, oni mogu biti umetnici, naučnici, religiozne osobe.

Gugl je dodao i da su logor mogli da podnesu i ljudi koji imaju svest o svom životnom zadatku, u vezi sa autentičnošću, a to je da „niko na ovome svetu ne može da bude bolji od vas“.

''Tako je Novak Đoković najbolji u svom poslu, veoma je autentičan, iskače iz svih šablona. Dakle, neće da primi vakcinu protiv kovida 19 i po cenu toga je spreman da se više i ne takmiči. Novak je meni veoma interesantan kao čovek", istakao je Gugl.

Autor romana "Umro sam u petak“, „Velelepota sekunde“ i „Živeo sam hiljadu godina" je naveo i da su "knjige tu zbog ljudi“, a književna dela su zapravo alat, "šrafciger" i "lopata", potrebni da se kopa do čoveka.

Prema njegovim rečima, potrebno je imati "mozak koji zna da čita", koji je "u kondiciji koji može da zaroni, zahvati", a za to je potreban rad, morate da čitate stalno i da to volite.

Gugl je upozorio da je za netrenirani mozak Sofoklova drama "Antigona" dosadna, iako ona to nije.

Jednom prilikom Gugl je morao održati predavanje o "Antigoni" koju nije pročitao i snašao se brzinski pročitavši neku interpretaciju antičkog teksta.

"Imam utisak da sam taj čas, gde sam govorio o delu koje ne znam, uradio bolje nego bilo koji gde sam pričao o knjizi koju znam", priznao je Gugl.

Kao profesor u Trećoj beogradskoj gimnaziji, Gugl je dao otkaz jer su, iako je voleo taj posao, "naišli novi izazovi koji su bili neophodni, kao izlazak iz zone zomfore".

"Rekao sam učenicima kojima sam bio razredni starešina da ću deset godina raditi u školi i da onda odlazim dalje. Nekako sam posmatrao život kao dobar poslovni projekat, i tako imate faze investiranja i dobitka", naveo je Gugl.

Govoreći o veštačkoj inteligenciji, Gugl je ocenio da kreativne poslove samo čovek može da obavlja, a ne mašina.

Iz svog iskustva Gugl je uvideo da đaci na neobičan način razmišljaju i umeju da budu jako kreativni, ali da "škola danas ubija kreativnost, jer je takav sistem".

"Učenici u drugom razredu gimnazije imaju 18 predmeta, po sedam časova svaki dan. I onda gde je tu kreativnost? Gledao sam u drugim obrazovnim sistemima - imaju četiri predmeta u jednom semestru, i četiri u drugom. Skandinavci u obrazovanju imaju formulu - manje je više'', napomenuo je Gugl.

Podsetivši na citat italijanskog pisca Umberta Eka: "Ko ne čita, živi samo jedan kratak život", Gugl je istakao da je mašta izuzetno značajna za sve.

Prema njegovim rečima, ne mora sve da se doživi iskustvom, već može kroz maštu, imaginaciju, a "književnost je moćno oružje koje oživljava svakodnevnicu na neki način".

Gugl kaže da redovno čita barem jedan sat svakog dana, najviše ratne i vojne strategije, psihologiju, sportsku strategiju, menadžment i ekonomiju, religiju, filozofiju, umetnost, popularnu nauku i tek na kraju - književnost.

"Više ne pratim u tolikoj meri književnost, zato što je pišem. Dok stvaram, veoma sam otvoren što nije dobro za pisanje. Nesvesno tada preuzimam stilove pisanja od drugih autora, ili njihov duh, zato sam veoma oprezan", priznao je pisac.

Ako se ne čita književnost, već druge navedene oblasti, onda se knjige ne moraju čitati od korice do korice, a Gugl predlaže i obavezno čitanje i više knjiga paralelno, jer se ukrštanjem stvari dolazi do "kombinatoričke eksplozije".

“Tako možete da iskombinujete psihologiju, sport i biologiju, kao i filozofiju i marketing. Na taj način dobijate neverovatne zaključke i počinjete da povezujete stvari", naveo je Gugl.

Završenim srednjoškolcima koji ne znaju kojim putem dalje u školovanju, Gugl preporučuje da sebi postave četiri pitanja na koja iskren odgovor uvek mora biti "da".

Prvo je pitanje da li to čime želi da se bavi istovremeno i voli, drugo je da li ima dar i sposobnost za to, treće je da li može od tog posla da živi i četvrto da li može istrajati kada to odabere kad dođe kriza, da li veruje da je to životni put, i da je potrebno da ne posustane.

Citirajući iz romana "Seobe" Miloša Crnjanskog, "beskrajni plavi krug i u njemu zvezda", Gugl je dodao da smatra da je "to slika čoveka".

"Čovek je na neki način ograničen. On je taj krug, ali je istovremeno i beskrajni krug. Crnjanski je tu napravio jedan kontrast, i u centru tog beskrajnog plavog kruga je zvezda, to je dar koji svaki čovek ima, nešto uzvišeno, sjajno, i trebalo bi da se čovek poveže sa njim", smatra Gugl.