BEOGRAD - Zemlje iz grupacije BRIKS, Brazil, Rusija, Indija, Narodna Republika Kina i Južna Afrika ponovile su i na tekućem Svetskom ekonomskom forumu u Davosu spremnost da pomognu ugroženim evropskim zemljama.
Direktor jedne od najvećih privatnih investicionih firmi u NR Kini Džon Džao izjavio je, doduše, na jednom panelu u Davosu da investitori iz najmnogoljudnije zemlje sveta još uvek "uče pravila igre" koja vladaju na svetskom finansijskom tržištu.
Ostaje, međutim, činjenica da je NR Kina, koja posle Sjedinjenih Američkih Država ima najveću nacionalnu privredu, sada u velikoj investicionoj ofanzivi.
Kineske kompanije i vladini fondovi poslednjih godina koriste ogromne devizne rezerve veće od 3,3 biliona dolara, za kupovinu stranih firmi i investiranje u vladine obveznice drugih zemalja, podsetila je američka novinska agencija Asošiejtid pres (AP) u izveštaju iz Davosa.
Kineski premijer Ven Đibao je proteklih meseci više puta ukazivao na spremnost Pekinga da otkupljuje vladine obveznice dugovima ugroženih zemalja evrozone.
Američki investitor Džordž Soroš je u iuntervjuu za najnoviji broj časopisa "Njuzvik" ocenio da bi svetska ekonomija mogla doživeti kolaps zbog dužničke krize u evrozoni.
Zvanični Peking je krajem 2011. , takođe, najavio da neće skrštenih ruku posmatrati finansijski slom Evrope već da će pomoći posredstvom Međunarodnog monetarnog fonda (MMF), u kome je NR Kina ima sve važniju ulogu.
Visoki zvanicnik Centralne banke Kine Sje Duo je tada ukazao da povećanje moći privreda u usponu u MMF mora biti prioritet i kritikovao evropske države zbog nedovoljno odgovorne javne potrošnje.
MMF je najbolji način za pružanje pomoći evropskim zemljama koje grcaju u dugovima i NR Kina bi podržala takav potez, naglasio je Sje.
Vlada u Pekingu uporno, međutim, ukazuje da MMF mora bez odlaganja da postignu napredak u reformi svojih kvota, što je započeto prošle godine, ali je potrebno da je potvrde zemlje članice Fonda.
NR Kina je vec uložila dosta u imovinu EU, kazao je bankar Sje.
"Naši lideri su obećali da će kupovati imovinu u evrima i mi smo već neto investitori u zemljama EU", kazao je on.
"MMF ima mogucnost da poveća pozajmice, ali je prioritet da se bez odugovlačenja završi raspodela kvota", insistirao je Sje.
Kinesko Ministarstvo spoljnih poslova saopštilo je 19. januara ove godine da vodeće svetske privrede treba da poštuju obećanje da će obezbediti da MMF ima dovoljno sredstava za borbu sa finansijskom krizom.
"Verujemo kako je naš zadatak da primenimo konsenzus postignut na samitu G20 (Grupa 20 najmoćnijih privreda u svetu) u Kanu, gde smo se dogovorili da ćemo zajedno nastojati da osiguramo da MMF ima dovoljno sredstava da se izbori sa trenutnom finansijskom krizom", rekao je portparol Ministarstva Lju Vejmin.
Vejminova izjava usledila je kao odgovor na pitanje koji je stav NR Kine po pitanju predloženog povećanja kapaciteta MMF za 600 milijardi dolara.
Portparol nije izneo detaljnije da li je Kina spremna da uloži još novca koji bi verovatno bio upotrebljen za pomoć Evropi u borbi sa dužničkom krizom.
Lideri G20 su na samitu u Kanu u novembru 2011. postigli okvirni dogovor da će ojačati kapacitet MMF, da bi sprečili da dužnička kriza u evrozoni gurne svet u novu recesiju, međutim, nisu uspeli da se dogovore oko tačnih iznosa.
Brazil je odbacio mogućnost kupovine obveznica evrozone radi pomoći u spasavanju članica tog monetarnog bloka, obećavši da će samo pružiti pomoć posredstvom MMF-a.
Procenjuje se da devizne rezerve zemalja BRIKS, koje i dalje ubrzano rastu, vrede blizu pet biliona dolara, pa dugovima opterećene zemlje u Evropi očekuju da bi i sa te strane mogle da računaju na finansijsku pomoć.
Izvori iz MMF su naveli da će svetu u sledeće dve godine nedostajati bilion dolara za finansiranje ukoliko se globalna ekonomska situacija značajno pogorša.
Trenutni kapacitet MMF-a za pomoć ugroženim ekonomijama iznosi oko 380 milijardi dolara.
Na samitu Evropske unije (EU) i Rusije 15. decembra prošle godine zvanična Moskva je izrazila spremnost da pomogne evrozoni do sume u vrednosti od 20 milijardi dolara.
Rusija bi tu pomoć zemljama evrozone obezbedila pomoću mehanizma MMF, a savetnik ruskog predsednika za ekonomska pitanja Arkadij Dvorkovič, tom prilikom je potvrdio želju Rusije da deblokira prvu tranšu od 10 milijardi dolara.
"Deset milijardi je minimalni doprinos. On može biti samo veći, ne manji", dodao je Dvorkovič i precizirao da je Rusija spremna da razmotri upućivanje dodatnih 10 milijardi dolara, pod uslovom da evrozona ispuni obećanje i uspostavi fond za spasavanje evrozone vredan bilion evra.
"Rusija je zainteresovana da bude očuvana stabilnost evra, jer je značajan deo ruskih deviznih rezervi u toj valuti", rekao je predsednik Dimitrij Medvedev , koji je predvodio rusku delegaciju na samitu sa EU.
Centralna banka Rusije ne očekuje raspad evrozone i ne namerava da ozbiljno menja strukturu deviznih rezervi, rekao je danas na Svetskom ekonomskom forumu u Davosu prvi zamenik predstavnika Banke Aleksej Uljukajev.
Eksperti dopuštaju mogućnost recesije ili značajnog sniženja kursa, ali ne smatraju da je neophodno odustati od evra kao ustaljene valute, rekao je Uljukajev.