9. maj 2023 16:53

Ambasadorka Nemačke u Srbiji Anke Konrad: Konkretno razgovaramo o ZSO

Izvor: TANJUG

podeli vest

Ambasadorka Nemačke u Srbiji Anke Konrad: Konkretno razgovaramo o ZSO

Foto: Tanjug/video

BEOGRAD - Ambasadorka Nemačke u Srbiji Anke Konrad ocenila je danas da je izuzetno važno što je u Briselu predstavljen statut Zajednice srpskih opština i dodala je postignut dogovor da se to pitanje razmatra dalje, ističući da se i Nemačka zalaže za to.

"Intenzivno se zalažemo da institut zajednice opština može izuzetno brzo i da se implementira i bitan signal u tom smislu je dat. Sad se nalazimo u stadijumu kada možemo konkretno da razgovaramo o tome, i zaista konkretno i razgovaramo i smatramo da je to važno", rekla je Konrad za Tanjug.

 

Ona je istakla i da se proces normalizacije ne sastoji samo od Zajednice srpskih opštine već, kako kaže, postoje i brojna pitanja koja moraju da se urede ne bi li odnosi Beograda i Prištine mogli da dostignu taj nivo normalizacije u interesu ljudi, kako bi se pogledi usmerili ka budućnosti.

Konrad je navela i da je to deo procesa priključenja Srbije Evropskoj uniji.

"Naša želja je da što pre pozdravimo Srbiju u EU", poručila je nemačka ambasadorka.

Na konstataciju da je utisak da je Priština nagrađana, imajući u vidu da je dobila i viznu liberalizaciju i početak procesa prijema u Savet Evrope, a nije formirala ZSO, iako je to ključna obaveza, Konrad kaže da bi se usprotivila tim rečima, podsetivši da je usvojena deklaracija o nestalima, te da je i statut Zajednice takođe predstavljen i da je postignut dogovor da se sada to pitanje razmatra dalje.

 

Upitana da li je vlast koja je izabrana na osnovu 3,4 odsto izašlih birača ima legitimitet da vlada, pogotovo što je Aljbin Kurti u Briselu odbio predlog EU za rešenje te situacije, Konrad je ukazala da joj je žao što je Srpska lista bojkotovala te izbore i da je neophodno da se Srbi vrate u institucije kako bi opštine sa većinskim srpskim stanovništvom mogle da imaju dugoročnu perspektivu.

"Treba nam pretpostavka da je to moguće, i napredak, i ubrzo razgovori o Zajednici srpskih opština ili onim opštinama gde je većinsko srpsko stanovništvo i da su Srbi u institucijama", rekla je ona.

 

Konrad je, odgovarajući na pitanje, da li će na kraju procesa pristupanja ipak biti negativnih iznenađenja po Srbiju da prizna Kosovo, iako to ne piše u Evropskom sporazumu o putu normalizacije, kazala da najpre mora da istakne da je dijalog o normalizaciji između Srbije i Kosova sastavni deo procesa pristupanja.

"Ono što je usaglašeno u Briselu je nešto što će se u poglavlju 35 pregovora o pristupanju Srbije nastaviti, a isto tako u okviru člana 6 je usaglašeno da na kraju dijaloga treba da se predvidi opširan sporazum o normalizaciji odnosa između Srbije i Kosova", rekla je Konrad.

Kada je reč o pristupanju Srbije Evropskoj uniji zna se, kaže, da je reč o širokoj agendi tema koje sežu od zajedničke bezbednosne politike, pa sve do pitanja usklađivanja ili prilagođavaja pravnih propisa zakona, bilo da je reč o kulturi, ekonomiji, prosveti, pravosuđu, slobodi medija.

"Veoma je širok taj spektar i naravno izvesnu ulogu u tome igra i normalizacija odnosa između Srbije i Kosova. U poznatom poglavlju 35 reč je o toj temi, i to je dakle čitava paleta tema. U mnogim segmentima dosta toga je odrađeno ali isto tako mnogo toga se reflektuje u Berlinskom procesu gde pokušavamo svih šest država Zapadnog Balkana zajedno da podržimo, da postignu napredak kada je reč o ekonomskom prostoru", rekla je Konrad.

 

Ona je, na pitanje da li može da se očekuje nova poseta Jensa Pletnera ili Manuela Zaracina, u cilju premošćavanja problema, koji su nastali u dijalogu Beograda i Prištine, navela da očekuje da će biti moguće da se uskoro održi sledeća runda dijaloga na tehničkom novou, ali i da će biti upriličena i na visokom nivou.

"Nadamo se da će uskoro biti moguće da sledeća runda na tehničkom novou, ali na visokom nivou će biti upriličene i mi podržavamo Miroslava Lajčaka u tome. Pored toga i dalje će se održavati bilateralni razgovori, a organizovati bilateralne posete. Svakako verujemo u to da uz pomoć specijalnog izaslanika EU da će ovaj dijalog napredovati i apelujemo na obe stane da se to zalaganje pomogne i podupre i da se bude kontruktivan", rekla je Konrad.

Govoreći o tome kako posle više od godinu dana sukoba Ukrajine i Rusije vidi poziciju Srbije i da li Berlin i dalje ostaje pri stavu da Beograd treba da se pridruži evropskim sankcijama Moskvi, Konrad naglašava da očekuje da se Srbija kao kandidat za priključenje EU pridruži tim sankcijama, ali da je na Srbiji da li će to učiniti.

 

"Nadamo se da će se Srbija kao kandidat za članstvo u EU priključiti tim sankcijama i odluka je naravno na Srbiji i mi to smatramo izarazom toga da su to zapravo sankcije koje se temelje na sprovođenju onoga što mi u okviru EU i smatramo svojim vrednostima reč je o miru, stabilnosti reč je o bezbednosti zajedničkog razvoja i samtramo da je Srbija sigurno spremna da se priključi tome", navela je ona.

Na konstataciju da nemačke kompanije u Srbiji zapošljavaju oko 80.000 radnika i na pitanje kako nemački investitori ocenjuju srpske radnike, Konrad navodi da činjenica da nemačka preduzeća i dalje ulažu u Srbiju i šire investicije govori o našoj zemlji kao "destinaciji investicija". Konrad je svim porodicama žrtava tragičnih događaja u Srbiji protekle nedelje izrazila duboko saučešće.