30. maj 2025 13:16

Janković: Ubrzani tehnološki razvoj traži veću inovativnost menadžera

Izvor: TANJUG

Foto: FOTO TANJUG/VLADIMIR ŠPORČIĆ

BEOGRAD  - Predsednik Srpske asocijacije menadžera (SAM) Mihailo Janković izjavio je danas da je u vremenu ubrzanog tehnološkog razvoja imperativ za svakog menadžera da bude inovativniji i kreativniji u odnosu na konkurenciju.

Janković je uoči održavanja Foruma menadžera SAM "Život van reflektora" rekao novinarima da je cilj tog foruma da se proširi fokus menadžera i na ljude koji nisu direktno uključeni u biznis jer menadžeri rade u različitim oblastima.

"Imamo ljude i u umetnosti i u sportu koji jesu menadžeri jer upravljaju raznim stvarima i dobro je da svi zajedno osvestimo da menadžeri nisu samo u biznisu, već i u drugim sferama", rekao je on.

Kako je rekao, zbog brzih promena su svi menadžeri konstantno uključeni u dešavanja i podsvesno stalno razmišljaju o poslu.

"Tehnologija je donela da smo svaki dan uključeni sve vreme. Ni menadžeri u biznisu, ni menadžeri u sportu, ali ni menadžeri u kulturi se ne gase. Bez obzira što se reflektori ugase na pozornici, mozak verovatno u pozadini radi i razmišlja o onome što nam je fokus", rekao je on.

Predsednik SAM-a je rekao da je potrebno dosta rada da bi se izgradio dobar menadžer, ali i da svaki menadžer mora da radi na sebi i da se usavršava.

"Dobar menadžer se ne rađa, već se postaje, kao i kod sportista gde je 10 odsto talenat, a ostalo je rad. Moramo stalno da radimo na sebi i da širimo svoje vidike i znanja", naglasio je Janković.

Glumac i producent Miloš Biković izjavio je da gluma i menadžerski posao ne idu zajedno, ali da mu je posao producenta pokazao kako izgleda menadžerstvo i čime se sve menadžeri bave.

"Gluma i menadžerstvo ne idu zajedno i zato svaki glumac ima svog menadžera, ali kada je u pitanju produkcija kojom se bavim od 2016. godine, onda je tu reč o hipermenadžerisanju zato što je menadžment u produkciji osnova svega. Mislio sam da ću se baviti samo umetnošću i da niko neće moći da mi kaže šta ću da radim, ali sam na kraju počeo da se bavim svime", rekao je Biković.

Prema njegovim rečima, odluku da osnuje svoju fondaciju je doneo na osnovu zaključka da su svi spremni da ulažu u mlade ljude.

"Trudimo se da premostimo taj trenutak kada mladi posle studiranja traže posao za koji im svi traže iskustvo. Pokušavamo da im pružimo neke veštine koje možda ne uče na fakultetima, a mogu da im pomognu prilikom zaposlenja", rekao je Biković.

Biković je istakao da smatra da ima talenta za menadžment, ali da ne može da prihvati neke stvari koje menadžment traži zbog čega deo poslova prebacuje na svoje saradnike.

"Ne mogu da kažem da sam idealan menadžer, ali sa druge stvari umem da prebacim neke stvari na druge ljude što možda jeste neka odlika dobrog menadžera", napomenuo je glumac.

Nekadašnji jugoslovenski i srpski odbojkaški reprezentativac Ivan Miljković se nakon završetka igračke karijere posvetio poslu u finansijama gde pomaže mladim sportistima da se na najbolji način pripreme za svoju karijeru.

"Bivši sportisti imaju tri opcije. Jedna opcija je da ostanu u sportu kao treneri ili sportski direktori i to je najlakša opcija. Druga opcija je da pokušaju da pronađu svoje mesto u nekoj korporaciji što je dosta teško jer je neko sticao svoje znanje u tom poslu 20 godina, dok smo mi bili na terenu. Treća opcija je da se otvori neki privatni biznis i da se pokrene nešto u čemu niko od nas nije imao iskustva", rekao je Miljković.

On je rekao da je nekadašnjim sportistima dosta teško da se transformišu i da dosta njih traži pomoć koja im je neophodna, kao i da je on uspešno prešao put od sportiste do čoveka koji se bavi finansijama.

Tokom Foruma menadžera SAM "Život van reflektora" svoja iskustva su izneli i bivša reprezentativna odbojkašica Sanja Malagurski koja sada radi kao PR menadžer, direktor opere i baleta teatra Madlenianum Nikola Mijailović, kao i sportista i direktor "Centra za edukaciju i razvoj biznisa" Bojan Kostandinović.

Ekonomista Zoran Petrović je izjavio da ekonomija nije samo proizvodni sektor, već i uslužni sektor zbog čega je neophodno raditi na podizanju znanja ljudi koji mogu da procene kvalitet tih projekata.

"Imamo i druge usluge, bilo da je to sport ili su filmski projekti, gde neki ljudi zarade novac i gledaju kako da ga investiraju. Tu su bankari koji mogu da ponude i druge usluge koje nisu klasične bankarske, već su to usluge finansijskog savetovanja ili investiranja", naveo je on.