18. januar 2026 12:10
Reforme zasnovane na digitalnim i inovativnim rešenjima prioriteti NALED-a u 2026.
Foto: Shutterstock.com/ Vasin Lee, ilustracija
BEOGRAD - Zalaganje za reforme zasnovane na održivim, digitalnim i inovativnim rešenjima ostaje jedan od glavnih prioriteta NALED-a u 2026. godini a primer dobre prakse jeste uvođenje sistema eBolovanje, koje od 1. januara, omogućava potpuno elektronsku razmenu doznaka i drugih podataka između poslodavca i lekara, objavljeno je u najnovijem biltenu NALED-a.
Programska direktorka NALED-a Jelena Bojović je govoreći u podkastu "Reformske priče" istakla da digitalizacija ne predstavlja samo administrativno rasterećenje, već i važan korak ka većoj transparentnosti u donošenju odluka.
"Srbija još od 2011. godine radi na digitalizaciji zdravstva. Zdravstveni kartoni su već digitalizovani, ali u narednom periodu očekujemo integraciju postojećih sistema i elektronsku razmenu podataka, kako se pregledi i dijagnostika ne bi nepotrebno ponavljali u različitim zdravstvenim ustanovama. Pacijentima je važno da svaki lekar ima pravovremeni uvid u njihovo zdravstveno stanje, kako bi mogao brže i efikasnije da reaguje", rekla je ona.
Direktorka Odeljenja za dobru upravu u NALED-u Ana Ilić je ocenila da pored digitalizacije danas nema dileme ni oko održivosti, jer je na evropskom tržištu sve teže opstati ako se ne posluje u skladu sa društveno-odgovornim standardima.
"Kada na primer, švedske kompanije u svoje lance snabdevanja uključuju dobavljače iz Srbije i drugih zemalja, one traže da poslovanje bude u skladu sa njihovim pravilima. To nije samo pitanje regulative, već i vrednosti koje te kompanije i njihove države zastupaju. U Srbiji se kroz javne nabavke godišnje troši oko devet milijardi evra, što predstavlja veliku priliku da država dodatno vrednuje kompanije koje posluju održivo ili zapošljavaju osetljive društvene grupe", istakla je ona.
Direktor za održivi razvoj u NALED-u Slobodan Krstović je istakao da bi trebalo paralelno raditi na uređenju nacionalnih politika u oblasti ekologije, hrane i energetske stabilnosti.
"U 2026. očekujemo nastavak reformi, posebno u oblasti upravljanja otpadom i uvođenje depozitnog sistema za ambalažu. Platforma eAgrar je od nedavno u funkciji, a kao naredni korak za koji se zalažemo je objavljivanje javnog registra podsticaja u poljoprivredi. Time bi se dodatno unapredila transparentnost sistema podrške u ovoj oblasti i omogućio bi se bolji uvid u dostupne mere, što je još jedan način kako digitalizacija može da doprinese", naveo je on.
Kada je reč o energetici direktor Odeljenja za konkurentnost i investicije u NALED-u Dušan Vasiljević je naglasio da će u narednom periodu biti u fokusu šira primena obnovljivih izvora energije, kao i razvoj ugovora o kupovini električne energije (PPA) između privrednih subjekata.
"Predlažemo da se uvede jedna vrsta one-stop šopa za dozvole za energetsku infrastrukturu. Mi kao društvo imamo snažan interes da te projekte tretiramo kao nacionalni prioritet i da fokusiramo ograničene resurse da se ti zahtevi što brže procesuiraju", rekao je on.
Kao jednu od ključnih reformi čije će se sprovođenje nastaviti i u 2026. godini, izdvojio je upis prava svojine u katastar i naveo da rešavanje problema neupisanih 4,8 miliona nepokretnosti, čija se vrednost meri milijardama evra, donosi pravnu sigurnost za vlasnike i veliki potencijal na tržištu nekretnina.
NALED u 2026. nastavlja sa zagovaranjem mera za suzbijanje sive ekonomije, pre svega kroz razvoj bezgotovinskog društva, jačanje kapaciteta inspekcijskog nadzora i olakšavanje spoljne trgovine.
Takođe, planirano je intenzivnije zalaganje za unapređenje poslovnog okruženja za mala i srednja preduzeća, povezivanje nauke i privrede, uređenje parafiskalnih nameta, razvoj modela regenerativne poljoprivrede, kao i praćenje i podrška institucijama u sprovođenju reforme „Svoj na svome“.