Saslušano dvoje oštećenih u istrazi protiv policajaca osumnjičenih za zlostavljanje
19. novembar 19:37
22. septembar 2026 14:39
podeli vest
Foto: shutterstock.com/Vaclav Volrab, ilustracija
BEOGRAD - U Srbiji je tokom 2023. godine emitovano oko 296.000 tona metana, a najveći deo tih emisija dolazio je iz sektora poljoprivrede i otpada, objavila je Energetska zajednica.
Otpad i poljoprivreda predstavljaju značajne izvore emisija metana u celom regionu, dok doprinos energetskog sektora varira u zavisnosti od nacionalnih resursa i energetskih sistema, navodi se u izveštaju "Emisije metana u ugovornim stranama Energetske zajednice".
Kada je reč o Srbiji, emisije metana iz poljoprivrede smanjene su za polovinu u odnosu na 1990. godinu, proporcionalno smanjenju broja stoke.
Enterička fermentacija i upravljanje stajnjakom, dve glavne aktivnosti koje dovode do emisija metana, doprinele su 2023. godine sa približno 107.000 tona metana.
U emisijama metana iz čvrstog otpada mogu se uočiti tri različite faze: postepeno smanjenje emisija od 1991. do 2007. godine (-31 odsto), stagnacija u periodu od 2008. do 2017, a zatim postepeni rast od 2018. do 2023. godine (+14 odsto), pri čemu su emisije na kraju tog perioda iznosile približno 90.000 tona metana.
Emisije iz tretmana i ispuštanja otpadnih voda smanjene su za 40 odsto od 1990. godine, dostigavši vrednost od oko 28.500 tona metana u 2023. godini.
Ukupno posmatrano, emisije metana iz sektora otpada smanjene su za jednu četvrtinu tokom celog posmatranog perioda i iznosile su približno 118.000 tona metana u 2023. godini.
Emisije metana iz energetskog sektora smanjene su za 16 odsto u periodu od 1990. do 2023. godine, uglavnom usled smanjenja proizvodnje uglja i nafte.
Za 2023. godinu procenjuje se da su emisije iznosile približno 32.000 tona iz sektora uglja i 39.000 tona iz sektora nafte i gasa.
Poljoprivreda je glavni izvor emisija metana u Albaniji i Crnoj Gori. U Bosni i Hercegovini, Moldaviji i Severnoj Makedoniji glavni izvor emisija metana predstavlja sektor otpada, dok ova dva sektora u Srbiji gotovo podjednako doprinose emisijama metana.
Gruzija i Ukrajina pokazuju drugačiju strukturu emisija metana: u Gruziji su udeli sva tri sektora približno izjednačeni, dok u Ukrajini ubedljivo najveći udeo imaju fugitivne emisije iz goriva. Reč je o nenamernim i nekontrolisanim emsijama tokom eksploatacije, prerade, skladištenja i transporta fosilnih goriva.
Šest ugovornih strana Energetske zajednice - Srbija, Albanija, Gruzija, Crna Gora, Severna Makedonija, Srbija i Ukrajina, članice su Globalne inicijative za metan (GMI), pokrenute kao međunarodno javno-privatno partnerstvo usmereno na smanjenje emisija metana i njegovo veće iskorišćavanja u sektorima nafte i gasa, rudnika uglja i biogasa.
Energetska zajednica je međunarodna organizacija osnovana 2005. godine sa ciljem da zemlje Jugoistočne Evrope i šireg regiona usklade svoje energetsko zakonodavstvo sa pravilima Evropske unije, integrišu tržišta električne energije i gasa sa EU i unaprede energetsku bezbednost, konkurenciju i tranziciju ka čistoj energiji.
Ministarski savet Energetske zajednice je najviše političko i odlučujuće telo Energetske zajednice, koje čine ministri nadležni za energetiku država članica i predstavnici Evropske unije, a koje donosi ključne odluke, usvaja obavezujuće propise i utvrđuje strateški pravac razvoja i integracije energetskih tržišta.
19. novembar 19:37
19. novembar 19:12
19. novembar 18:56
19. novembar 18:52
19. novembar 13:50
19. novembar 12:32
19. novembar 10:12
19. novembar 08:11
19. novembar 19:34
19. novembar 19:27
19. novembar 19:12
19. novembar 18:52
19. novembar 10:19
18. novembar 18:48
18. novembar 17:08
15. novembar 13:50
19. novembar 19:34
19. novembar 19:27
19. novembar 19:12
19. novembar 18:27
19. novembar 14:53
19. novembar 12:18
19. novembar 16:28
19. novembar 15:09
19. novembar 15:00
8. novembar 08:12
1. novembar 09:15
25. oktobar 08:05
19. novembar 18:03
19. novembar 16:59
19. novembar 14:53
19. novembar 12:35
19. novembar 18:32
16. novembar 23:28
16. novembar 18:24