10. septembar 2026 16:34
Kristin Lagard: Rast prinosa na obveznice je globalni, a ne samo evropski fenomen
Foto: dpa via AP/Bernd von Jutrczenka
FRANKFURT - Rast prinosa na državne obveznice je globalni fenomen i nije specifičan za evrozonu, izjavila je danas predsednica Evropske centralne banke (ECB) Kristin Lagard, nakon što je ECB drugi put ove godine povećala referentnu kamatnu stopu, za 0,25 procentnih poena, na 2,5 odsto.
"To nije pitanje specifično za evrozonu. To se dešava širom sveta i posledica je više faktora", rekla je Lagard na konferenciji za novinare u Berlinu, navodi Sole24Ore.
Ona je navela da ECB pažljivo prati kretanja na finansijskim tržištima, posebno dugoročni deo krive prinosa, i dodala da su kretanja prinosa već uzeta u obzir u projekcijama centralne banke.
Prema njenim rečima, na rast prinosa utiče više faktora, među kojima su odnos ponude i tražnje, kao i velike potrebe za finansiranjem aktivnosti povezanih sa veštačkom inteligencijom.
"Svaka aktivnost povezana sa veštačkom inteligencijom u ovom trenutku predstavlja potencijalnog korisnika finansiranja", rekla je Lagard.
Ona je dodala da se potrebe za finansiranjem, koje su ranije uglavnom bile zadovoljavane putem tržišta akcija, sada "jasno preusmeravaju ka obveznicama i privatnom kreditu", prenosi Rojters.
Na prinose utiču i ekonomski pokazatelji pojedinačnih zemalja, dok američko tržište, zbog svoje veličine, likvidnosti i sposobnosti da utiče na druga tržišta, takođe ima značajnu ulogu, ocenila je Lagard.
Govoreći o odluci ECB da poveća kamatnu stopu, Lagard je rekla da je odluka doneta jednoglasno i da je bila "sasvim jasna".
"Ono što ćemo morati da uradimo u budućnosti biće određeno na svakom pojedinačnom sastanku. Ali ono što mogu da vam kažem, a to stoji i u saopštenju o monetarnoj politici, jeste da smo odlučni da ostvarimo naš cilj", rekla je ona.
Predsednica ECB je istakla da je cilj ECB da obezbedi stabilnost cena, odnosno inflaciju od dva odsto na srednji rok.
"Tržišta rade ono što moraju da rade, a mi radimo ono što moramo da radimo, a to je da obezbedimo stabilnost cena", rekla je predsednica ECB.
Ona je naglasila da ECB na današnjem sastanku nije raspravljala o budućem pravcu monetarne politike i da ne zauzima stav o tome u kom bi smeru kamatne stope mogle da se kreću na narednom sastanku.
Lagard je navela da su ekonomski izgledi i dalje veoma neizvesni, uz rizike koji bi mogli dovesti do više inflacije i slabijeg privrednog rasta.
Prema njenim rečima, inflatorni rizici su povećani, posebno zbog sukoba na Bliskom istoku i razvoja situacije u, kako je navela, "ratu Rusije protiv Ukrajine".
"Energetski šok mogao bi dodatno da se pojača, a njegov uticaj na druge cene i zarade mogao bi biti snažniji nego što se trenutno očekuje", rekla je Lagardova.
Ona je upozorila da bi cene gasa mogle dodatno da porastu u slučaju novih poremećaja u snabdevanju ili neuobičajeno hladne zime koja bi se poklopila sa niskim nivoom zaliha.
Obnovljene trgovinske tenzije mogle bi, prema njenim rečima, da dovedu do veće fragmentacije globalnih lanaca snabdevanja, ograničiti dostupnost ključnih sirovina i pogoršati ograničenja proizvodnih kapaciteta u evrozoni.
Lagard je upozorila i da bi ekstremne vremenske prilike, potencijalno pojačane intenziviranjem klimatskog fenomena El Ninjo, kao i šira klimatska i ekološka kriza, mogle da dovedu do većeg rasta cena hrane nego što se očekuje.
Istovremeno, Lagard je ocenila da su kratkoročni izgledi za privredni rast poboljšani u odnosu na prethodne projekcije ECB, pre svega zahvaljujući otpornosti privatne potrošnje i javne potrošnje.
"Ekonomija se pokazala otpornom u drugom tromesečju, uprkos posledicama energetskog šoka. Rast je bio široko zasnovan među zemljama i sektorima, a verovatno je da se takav trend nastavio i u trećem tromesečju", rekla je predsednica ECB.
Evropska centralna banka saopštila je ranije danas da je podigla sve tri ključne kamatne stope za 0,25 odsto, uz obrazloženje da sukob na Bliskom istoku i dalje generiše inflatorne pritiske i da će inflacija duže vreme ostati iznad ciljanih dva odsto.
Stopa na depozitne olakšice povećana je sa 2,25 na 2,50 odsto, stopa na glavne operacije refinansiranja sa 2,40 na 2,65 odsto, a marginalna kreditna stopa sa 2,65 na 2,90 odsto.
Nove stope primenjivaće se od 16. septembra.
Prema novim projekcijama stručnjaka ECB-a, prosečna inflacija u evrozoni trebalo bi da iznosi tri odsto ove godine, 2,5 odsto u 2027. i 2,1 odsto u 2028. godini.
ECB očekuje da će privreda evrozone ove godine porasti 0,9 odsto, dok se za 2027. predviđa rast od 1,4 odsto, a za 2028. od 1,5 odsto.