Čupić izabran za predsednika Skupštine Srbije; Poslanici izabrali šest potpredsednika parlamenta sa "Studentske liste"
20. novembar 00:01
12. maj 2026 18:45
podeli vest
Foto: Shutterstock.com/olrat, ilustracija
BRISEL - Evropa mora hitno da produbi ekonomsku i finansijsku integraciju ukoliko želi da očuva konkurentnost, poveća investicije i ojača svoju stratešku autonomiju u uslovima rasta globalnih tenzija, saopšteno je danas iz Evropske centralne banke (ECB).
U saopštenju posvećenom budućnosti evropske ekonomije istaknuto je da je najveći problem Evrope i dalje fragmentacija tržišta, odnosno različiti nacionalni interesi i neusklađena pravila koja ograničavaju rast i investicije.
Uz podsećanje na Manifest iz Ventotene koji su pre 85 godina napisali Altiero Spineli i Ernesto Rosi, italijanski antifašisti i jedni od najvažnijih idejnih tvoraca moderne evropske integracije, ECB navodi da su njihove ideje o evropskom jedinstvu danas ponovo aktuelne.
Kako je navedeno, evropske banke danas su stabilnije i profitabilnije nego pre deceniju, ali i dalje posluju uglavnom unutar nacionalnih granica. Oko 80 odsto kredita u Evropi odobrava se domaćim kompanijama i građanima, dok je manje od dva odsto depozita prekogranično raspoređeno.
Industrijski uspon Kine pojačava pritisak na proizvođače u Evropskoj uniji, ali istovremeno doprinosi nižoj inflaciji i jeftinijim inputima za evropsku privredu, pokazuje danas objavljena analiza Evropske centralne banke (ECB).
ECB navodi da je kineski izvoz poslednjih godina snažno porastao zahvaljujući većoj produktivnosti i tehnološkom napretku, posebno u sektorima napredne proizvodnje poput elektronike i automobilske industrije.
Analiza banke pokazuje da efekti kineskog rasta nisu isti u svim granama industrije.
U sektorima gde Evropska unija iz Kine uglavnom uvozi međuproizvode, poput elektronike, niži troškovi mogu da podstaknu proizvodnju i povećaju konkurentnost evropskih kompanija.
Nasuprot tome, u sektorima gde dominira uvoz gotovih proizvoda, poput nameštaja i metalnih proizvoda, kineska konkurencija vrši pritisak na evropsku proizvodnju i smanjuje tražnju za domaćim proizvodima.
19. novembar 14:31
19. novembar 13:50
19. novembar 12:32
19. novembar 10:12
19. novembar 22:14
19. novembar 20:19
19. novembar 20:12
20. novembar 00:01
19. novembar 10:19
18. novembar 18:48
18. novembar 17:08
15. novembar 13:50
19. novembar 23:25
19. novembar 23:16
19. novembar 22:50
8. novembar 08:12
1. novembar 09:15
25. oktobar 08:05
19. novembar 18:03
19. novembar 16:59
19. novembar 14:53
19. novembar 12:35
19. novembar 18:32
16. novembar 23:28
16. novembar 18:24