Pavlikovski: Književnost i istorija otvaraju perspektive za razumevanje sveta

SARAJEVO - Poljski reditelj Pavel Pavlikovski izjavio je danas u Sarajevu da u svojim filmovima često koristi književnost i istorijske događaje kao način da otvori novu perspektivu za razumevanje sveta, ističući da mu je važno da kroz lične priče govori o širim istorijskim i društvenim okolnostima.

Pavlikovski je na programu Sarajevo Film Festivala "Na Grand kafi sa" govorio o svom najnovijem filmu "Očevina" (Fatherland), kojim je sinoć otvoreno 32. izdanje festivala, kao i o procesu nastanka filma.

Govoreći o naslovu "Očevina“, Pavlikovski je naveo da je dugo razmišljao o izboru naziva, budući da reč "Fatherland" u različitim sredinama ima različite konotacije.

"To je škakljiva reč, škakljiv termin", rekao je Pavlikovski, ukazujući na različita značenja pojma otadžbine u Nemačkoj, Poljskoj i Bosni i Hercegovini.

Govoreći o svom odnosu prema književnosti, Pavlikovski je rekao da pisce ne koristi nužno kako bi snimao filmove o njima, već kao "ključ" za ulazak u određeni svet.

"Literatura je interesantna ne samo sama po sebi, nego ponekad pomaže da razumeš svet, ili da otvoriš perspektivu, iz jednog ugla", rekao je reditelj.

On je kao primer naveo svoje interesovanje za Fjodora Dostojevskog, ističući da njegovi filmovi inspirisani književnim motivima nisu nužno direktne adaptacije književnih dela, već da književnost koristi kao polazište za priče koje bi na drugi način bilo teško ispričati.

Pavlikovski je govorio i o radu na filmu "Očevina", koji je zasnovan na događajima iz života nemačkog književnika Tomasa Mana i njegovom povratku u Nemačku nakon dugogodišnjeg izgnanstva.

Prema njegovim rečima, zanimala ga je situacija u posleratnoj Nemačkoj, podeljenoj između različitih političkih i ideoloških narativa, kao i pokušaj da se kroz kulturu prevaziđu podele.

"To je bilo minsko polje", rekao je Pavlikovski, objašnjavajući da je Man u takvom ambijentu pokušavao da govori izvan političke polarizacije, oslanjajući se na kulturu i Getea kao zajedničke vrednosti.

Pavlikovski je istakao da ga je situacija u kojoj se Man tada našao podsetila i na savremeni trenutak, u kojem, kako je rekao, postoje različiti, algoritmima vođeni narativi koji ne odgovaraju nužno onome što ljudi misle i osećaju.

Govoreći o pripremi filma, Pavlikovski je rekao da nema konačnu verziju scenarija, već da ga menja tokom proba, kastinga, izbora lokacija, ali i samog snimanja.

"Što duže živite sa svojim scenarijem i što ga manje ozbiljno shvatate kao umetničko delo, to više dobrih ideja imate usput", rekao je Pavlikovski.

Dodao je da montira film dok ga snima, zbog čega tokom produkcije može da odbaci scene i ideje koje se u procesu rada pokažu kao nepotrebne za priču.

Pavlikovski je govorio i o svojoj vezi sa Sarajevom i Sarajevo Film Festivalom, ističući da se u gradu oseća kao kod kuće i da ga za festival vezuju lepe uspomene iz prethodnih godina.

Pavlikovski je rođen u Varšavi 1957. godine, a od 14. godine živeo je van Poljske. Karijeru je počeo kao dokumentarista, a kasnije je režirao igrane filmove, među kojima su "Ida" i "Hladni rat".

Film "Ida" osvojio je Oskara za najbolji film van engleskog govornog područja 2015. godine, pet nagrada Evropske filmske akademije, nagradu BAFTA i Goju, između mnogih drugih priznanja.

Za ostvarenje "Hladni rat" dobio je nagradu za najbolju režiju na Kanskom festivalu 2018. godine.

Pavlikovski je dobitnik Počasnog Srca Sarajeva 2019. godine, a njegovi filmovi više puta su prikazivani na Sarajevo Film Festivalu.