28. februar 2026 12:41

Staša Košarac: Prvi Ustav - temelj državnosti Republike Srpske

Izvor: TANJUG

podeli vest

Staša Košarac: Prvi Ustav - temelj državnosti Republike Srpske

Foto: TANJUG/MILOŠ MILIVOJEVIĆ

BANJALUKA - Republika Srpska je donošenjem Ustava 28. februara 1992. godine stekla ključni atribut državnosti i postavila temelje svog političkog i pravnog postojanja, izjavio je zamenik predsedavajuće Saveta ministara BiH Staša Košarac.

On je istakao za Srnu da je Ustav izraz kolektivne težnje srpskog naroda za slobodom, kao i svesti tadašnjih političkih predstavnika o značaju države i njenoj izgradnji kao svetom cilju.

"Ustav Srpske je uspostavio institucionalnu kičmu političkog sistema Republike, definisao demokratski poredak i ravnopravnost svih građana, te jasno pokazao da bez Republike Srpske nema opstanka srpskog naroda u BiH", rekao je Košarac.

On je naveo da je donošenje Ustava Srpske bilo istorijski izbor legaliteta i legitimiteta, utemeljen u miru, pre izbijanja sukoba, čime je Republika Srpska dobila trajnu osnovu svog postojanja.

"Ustav je bio temelj na osnovu kojeg je Republika Srpska prepoznata i priznata kao pravni i politički subjekt, a međunarodno afirmisana i verifikovana Dejtonskim sporazumom", rekao je Košarac.

Prema njegovim riječima, time je potvrđena njena državnost i pravo na samostalno političko organizovanje.

"Danas, 34 godine kasnije, Republika Srpska ostaje odlučna da brani stečena prava i čuva svoj ustavni poredak kao garant slobode, demokratskog razvoja i nacionalnog identiteta", ukazao je Košarac.

On je naglasio da Ustav iz 1992. godine ostaje trajni simbol državnosti i političke volje srpskog naroda, kao i temelj na kojem se gradi budućnost Republike Srpske.

Skupština srpskog naroda BiH donela je 28. februara 1992. godine Ustav koji je jednoglasno usvojen na temeljima Deklaracije o osnivanju i garantovao je punu ravnopravnost i jednakost naroda i građana.

Najviši pravni akt Republike Srpske, koji je uz određene amandmane i danas na snazi, donesen je pre izbijanja tragičnih sukoba, kao i jednostranog bošnjačkog i hrvatskog proglašenja nezavisnosti BiH nakon referenduma održanog 1. marta, na kojem nisu učestvovali Srbi.