Čupić izabran za predsednika Skupštine Srbije; Poslanici izabrali šest potpredsednika parlamenta sa "Studentske liste"
20. novembar 00:01
13. april 2025 06:35
podeli vest
Foto: Shutterstock.com/Milos Momcilovic, ilustracija
BEOGRAD - Srpska pravoslavna crkva i vernici danas slave Cveti, dan kada je Isus Hristos, ušao u Jerusalim.
Cveti se uvek slave u poslednju nedelju pred Vaskrs, šeste sedmice Velikog posta, dan nakon Lazareve subote.
Praznične liturgije služe se u slavu Spasitelja, koji je svesno išao u susret stradanjima, pa se naredna sedmica, koja prethodi prazniku Vaskrsenja, naziva Strasna ili Stradalna nedelja.
Ovi dani Stradanja Hristovog su i poslednji dani višenedeljnog Velikog ili Časnog posta, za sve pravoslavne vernike koji su se odlučili na ovaj podvig.
Prema hrišćanskom predanju, Hristos je, praćen svojim učenicima, krenuo iz Vitanije u Jerusalim.
Glas o dolasku Spasitelja i vaskrsenju Lazara Četvorodnevnog brzo se širio, pa su mu se na putu mnogi pridružili.
Na ulazu u Svetu zemlju narod ga je dočekao prostirući haljine na put kojim će proći. Mašući granama palme u znak dobrodošlice Spasitelju koji ide u susret voljnim stradanjima, narod je uzvikivao "Osana (slava) sinu Davidovu".
Praznik Cveti ustanovljen je još od prvih hrišćanskih vremena, a svečano se proslavlja od trećeg veka nove ere.
U Srbiji su Cveti i narodni praznik. Na Cvetnu nedelju 1815. Miloš Obrenović, vođa Drugog srpskog ustanka, digao je narod u borbu protiv turske vlasti.
Događaj Hristovog ulaska u Jerusalim na ikoni se predstavlja tako što Hristos jaše na magaretu, koga prate učenici, a narod prostire svoje haljine i baca grančice na put.
Na Cveti devojke i deca odlaze u polja i beru cveće koje se ne unosi u kuću, već ostavlja u posudi sa vodom da prenoće u dvorištu.
Nekada je bio običaj da se na Cveti šeta okićen cvećem, vrbova grančica se koristila "za brz napredak", dren "za snagu i zdravlje", a devojke su se kitile ljubičicama koje simbolišu privlačnost.
Praznik Cveti ustanovljen je još od prvih hrišćanskih vremena, a svečano se proslavlja od trećeg veka.
19. novembar 14:31
19. novembar 13:50
19. novembar 12:32
19. novembar 10:12
19. novembar 22:14
19. novembar 20:19
19. novembar 20:12
20. novembar 00:01
19. novembar 10:19
18. novembar 18:48
18. novembar 17:08
15. novembar 13:50
19. novembar 23:25
19. novembar 23:16
19. novembar 22:50
8. novembar 08:12
1. novembar 09:15
25. oktobar 08:05
19. novembar 18:03
19. novembar 16:59
19. novembar 14:53
19. novembar 12:35
19. novembar 18:32
16. novembar 23:28
16. novembar 18:24