8. april 2026 12:29
Slaviša Lakićević: U prva tri meseca 2026. poginuo 81 učesnik u saobraćaju, 21 manje nego 2025. godine
Foto: TANJUG/NEMANJA JOVANOVIĆ
BEOGRAD - Načelnik Uprave saobraćajne policije Slaviša Lakićević izjavio je danas da je u prva tri meseca 2026. godine poginuo 81 učesnik u saobraćaju, što je za 21 manje u odnosu na isti period prethodne godine.
Lakićević je, tokom prezentacije stanja o bezbednosti u saobraćaju u prvom kvartalu 2026. godine, koja je organizovana u Palati Srbija, rekao da je broj povređenih učesnika u saobraćaju za više od 650 manji nego prethodne godine, ali da nema razloga za zadovoljstvo sve dok postoje oni koji su smrtno stradali u saobraćaju.
"Važno je istaći da je ostvaren značajan napredak i nastavljen trend smanjenja stradanja na našim putevima iz prethodne godine. Jedan od posebno važnih pokazatelja u prvom kvartalu jeste da je u prvih 90 dana čak 47 dana bilo bez poginulih u saobraćajnim nezgodama, što je značajan napredak i nastavlja trend smanjenja, i daje nam pravac da ostvarimo ambiciozne ciljeve strategije bezbednosti saobraćaja i da nemamo poginule dece od 2030. godine", rekao je načelnik Uprave saobraćajne policije.
Dodao je da je u prvom kvartalu stradalo 29 vozača putničkih vozila, što je za 11 manje nego prethodne godine, ali da, uprkos napretku, i dalje postoje problemi koji se odnose na stradanje pešaka i motociklista.
"Pešaci su jedna od najugroženijih kategorija učesnika u saobraćaju. U prvom kvartalu smrtno je stradalo 20 pešaka, dva manje nego u istom periodu prošle godine. Mislimo da brojke koje imamo moraju značajno da se pospeše i apelujemo na sve pešake, ali i vozače motornih vozila, koji najčešće izazivaju saobraćajne nezgode sa pešacima. Ono što je zabrinjavajuće, četvrtina poginulih pešaka strada na mestima gde treba da budu najbezbedniji, na pešačkim prelazima, gde njihova bezbednost treba da bude besprekorna", objasnio je Lakićević.
Naveo je da je od početka godine smrtno stradalo 11 vozača motocikala, kao i šest biciklista.
"To je jedan alarm koji moramo svi ozbiljno da shvatimo da bismo unapredili stanje bezbednosti saobraćaja kod dvotočkaša. Još sezona nije u punom jeku, a već imamo značajno povećanje broja. Apelujemo na sve vozače dvotočkaša, pre svega na vozače mopeda i motocikala, da koriste zaštitnu opremu, jer svega 75 odsto njih koristi zaštitnu kacigu, koja je i zakonska obaveza. Statistika je neumoljiva i kaže da četvrtina vozača motocikala u momentu saobraćajne nezgode sa smrtnim ishodom nije koristila zaštitnu kacigu", rekao je on.
Prema njegovim rečima, putnici su jedna od kategorija učesnika u saobraćaju koja čini značajan udeo smrtno stradalih svake godine.
"U Srbiji imamo između 80 i 100 putnika smrtno stradalih svake godine. U prvom kvartalu stradalo je 11 putnika. Stalno upozoravamo na korišćenje zaštitnog pojasa, jednog segmenta saobraćajne bezbednosti koji bi značajno unapredio i smanjio stradanje putnika", rekao je on.
Kako je rekao, u narednom periodu posebna pažnja će biti posvećena poboljšanju stanja bezbednosti vozača traktora i mopeda. Lakićević je naglasio da brojni indikatori pokazuju da postoji značajan prostor za unapređenje stanja bezbednosti saobraćaja i dodao da upotreba sigurnosnog pojasa i dalje nije na dovoljnom nivou.
"Upotreba kod vozača i putnika na prednjem sedištu je 84 odsto, dok je značajno mala, svega 33 odsto, na zadnjem sedištu. Možda je ovo i jedan od najznačajnijih pokazatelja zašto mi nismo tamo gde želimo - među 10 najbezbednijih zemalja Evrope što se tiče stanja bezbednosti saobraćaja", ocenio je on.
Naveo je da sigurnosni pojas na prednjem sedištu smanjuje rizik od smrtnog stradanja za 50 odsto, a kod putnika preko 70 odsto, kao i da bi bilo između 100 i 120 manje poginulih na putevima u Srbiji ako bi se dostigao standard skandinavskih zemalja kada je reč o upotrebi sigurnosnog pojasa. Istakao je da godišnje strada između 10 i 15 dece u saobraćaju, kao i da tek 60 odsto roditelja prevozi decu na propisan način.
On je rekao da podaci pokazuju da svaki četvrti vozač motocikla ili mopeda ne koristi sigurnosnu kacigu, ali i da svaki treći pešak prelazi kolovoz van pešačkog prelaza. Lakićević je poručio da je ohrabrujuće to što se smanjio broj smrtno stradalih učesnika u saobraćaju starijih od 65 godina, ali da je zabrinjavajuće to što stradanje mladih i dalje predstavlja veliki problem.
"Ohrabrio je trend smanjenja stradanja poginulih lica koja su starija od 65 godina. Imamo 14 poginulih manje u odnosu na isti period prošle godine. Ono što je takođe jako zabrinjavajuće je stradanje mladih, što i dalje predstavlja jedan od najvećih problema i najvećih izazova koje moramo da rešimo. U prvom kvartalu poginulo je 18 mladih osoba, uključujući jednu devojku. To pokazuje da moramo značajno više da radimo sa mladima. Svako četvrto poginulo lice je zapravo osoba mlađa od 30 godina", objasnio je načelnik Uprave saobraćajne policije.
Dodao je da u saobraćaju najviše stradaju ljudi starosti od 30 do 64 godine i da se najviše saobraćajnih nezgoda sa poginulim licima desi za vreme vikenda.
"Najviše njih strada za vreme vikenda, zapravo više od 50 odsto poginulih su nam u petak, subotu i nedelju. Ono što je značajno, petak je dan kada se najviše strada na našim putevima, 22 lica je smrtno stradalo. Takođe, izdvaja se nedelja, ali ono što je za ovaj prvi kvartal karakteristično, to je da su utorak i četvrtak dani koji su sa više stradalih nego subota, koja je u prethodnih desetak godina bila, uz petak i nedelju, dan kada je najviše stradalo na našim putevima", naglasio je Lakićević.
On je rekao da je 20 ljudi stradalo u periodu od 15 do 19 časova, kao i da će na taj period najviše biti usmerene kontrole saobraćaja. Kako je naveo, 37 odsto saobraćajnih nezgoda se dogodilo zbog neprilagođene brzine, dok se 15 odsto nezgoda sa smrtnim ishodom desilo zbog nepravilnog sagledavanja saobraćajne situacije.
"Zbog gubitka kontrole nad vozilom desilo se 12 odsto nesreća, pogrešno izvođenje okretanja ili drugog manevra sa 11 odsto, neustupanje prava prvenstva sa devet odsto, prelazak preko pune i nerazdvojne linije na kolovozu sa devet odsto i vozači pod dejstvom alkohola sa osam odsto", rekao je Lakićević.
Prema njegovim rečima, ukupan broj prekršaja je veći za oko 44.500, što pokazuje da postoje vozači koji i dalje ne poštuju saobraćajne propise.
"Brzina je i dalje sa najvećim brojem učešća, 154.877 prekršaja prekoračenja brzine kretanja vozilom. Ono što je takođe jako bitno, imamo povećanje i otkrivanja prekršaja i upravljanja vozilom pod dejstvom alkohola za četiri odsto, to je 509 prekršaja više otkriveno, a pojas čak za 5. 000, što znači 44.736 prekršaja otkriveno ili 13 odsto više. Što se tiče mobilnog telefona, imamo uvećanje za 22 odsto, to je gotovo 2.360 prekršaja više otkriveno u prvom kvartalu ove godine. Beležimo smanjenje prekršaja nasilničke vožnje, ali imamo uvećanje čak za 68 odsto otkrivanja prekršaja upravljanja vozilom pod dejstvom psihotropnih supstanci", istakao je on.
Lakićević je naglasio da očekuje da će do kraja juna biti završen predlog novog Zakona o bezbednosti saobraćaja, kao i da će nakon toga biti pokrenut postupak njegovog usvajanja.
Poručio je da će pripadnici Saobraćajne policije tokom uskršnjih praznika vršiti kontrolu saobraćaja pojačanim intenzitetom, kao i da će od 13. do 19. aprila istovremeno u 30 država biti sprovedena akcija pojačane kontrole saobraćaja u organizaciji ROADPOL-a.