31. jul 2026 16:35

Radoš Đurović: Presuda Vrhovnog suda Španije je razlog navale migranata na Seutu

Izvor: TANJUG

podeli vest

Radoš Đurović: Presuda Vrhovnog suda Španije je razlog navale migranata na Seutu

Foto: Tanjug/video

BEOGRAD - Direktor Centra za zaštitu i pomoć tražiocima azila Radoš Đurović ocenio je danas da je razlog navale migranata koji su doplivali u špansku enklavu u Africi Seutu presuda Vrhovnog suda Španije, kojom je utvrđeno da ta zemlja ne može da koristi pravila odbijanja i deportacije kada je reč o ljudima koji dolaze kao davljenici ili spašeni sa mora.

Đurović je za Tanjug rekao da je presudu Vrhovni sud Španije doneo u slučaju po tužbi koju je podneo jedan alžirski migrant.

"Ta pravila prostog odbijanja i deportacije u Maroku ne mogu da primene kada je reč o ljudima koji su izbavljenici i dolaze iz pravca mora. Upravo sud ima u vidu situaciju i obavezu Španije u pogledu prava mora, međunarodnog prava mora i međunarodnih obaveza Španije, da ljudi koji dolaze sa mora kao davljenici, odnosno spašeni ljudi s mora, moraju negde da pristanu, i ako je najbliža luka Seuta ili Melilja, da tamo mogu da pristanu i da na njih neće biti primenjena pravila odbijanja na granici", objasnio je Đurović.

On je istakao da to pravilo ne važi kada migranti pokušavaju da pređu granicu kopneno, preko ograde i naveo je da je Španija 2015. ustanovila pravni termin da ljude koji se penju na ogradu na kopnenom delu razgraničenja tih enklava sa Marokom, da njih mogu da vrate u Maroko bez ikakvih problema po pitanju njihovog položaja ili mogućih sudskih postupaka.

Kako je rekao, ta presuda Vrhovnog suda Španije ođeknula je u afričkoj i marokanskoj javnosti, prenošena je na televizijama koje su dostupne velikom broju ljudi, i stvorila je utisak kod migranata, ljudi koji žele nekako da se domognu Španije i te dve enklave (Seuta i Melilja) koje se nalaze na afričkom kopnu, a pod španskom su jurisdikcijom, da ljudi mogu plivanjem da pokušaju da uđu u te enklave i da onda pokrenu postupke azila.

"Mnogi od njih smatraju da su izbeglice i nisu nužno marokanski državljani", naveo je Đurović.

On ističe da je novonastala situacija ozbiljna i da može da izazove ozbiljne posledice i u odnosima među državama Evropske unije.

"S obzirom na to da vladajući narativ u Evropi, među državnicima mnogih zemalja Evropske unije, da imigraciju treba suzbiti i da takvi scenariji novog priliva ljudi, iz bilo kog razloga, ne treba da budu tolerisani. U tom smislu, mi imamo već reakcije Italije, naznake iz Francuske, iz drugih zemalja koje žele da stave jasnu poruku migrantima, onima koji žele da dođu do evropskog tla, da to neće moći da urade prostim masovnim pokušajem ulaska na teritoriju jedne od zemalja članica", naglasio je Đurović.

Kako je rekao, upravo zbog toga moguće je da dođe do tenzija i da se taj problem iskoristi u dnevno-političke svrhe, da se na njemu dalje gradi argumentovanje i obrazlaganje politike koja ima za cilj nultu toleranciju prema imigraciji ljudi koji beže iz različitih razloga u Evropsku uniju.

"Pored toga, ova situacija može i lokalno da eskalira, imajući u vidu da je to sad veliki broj ljudi koji su plivanjem uspeli da uđu u ove enklave, da se radi o između 40 i 50 hiljada ljudi. To su ljudi u humanitarnoj potrebi, to su ljudi kojima treba pomoći, i pitanje je da li vlasti ove dve španske enklave u Africi imaju snage da tim ljudima pomognu i da ih zbrinu humanitarno. Isto tako, i pitanje je kako ove ljude udaljiti, da li će oni imati mogućnost da traže azil", naveo je Đurović.

Ako španske vlasti budu poštovale odluku Vrhovnog suda Španije, kaže Đurović, onda ti ljudi imaju pravo da traže azil i da se postupak azila sprovodi na španskoj teritoriji.

"Ne mora nužno u ovim enklavama, može i u kontinentalnom delu Španije. Tako da ima mnogo scenarija, odnosno mnogo puteva kako ova kriza dalje može da se razvija ili reši", istakao je Đurović.

On smatra da je takav incident i veliki broj ljudi koji je plivajući praktično preko noći ušao u Španiju u kratkom vremenskom periodu, podigao pažnju i zabrinutost onih koji razvijaju evropsku politiku borbe protiv iregularne migracije od 2015. do danas, i koji misle da su na tome mnogo uznapredovali, gradeći sistem koji treba da zaustavi upravo ovakve incidente i neočekivane situacije.

"Jedan incident koji sigurno ne ide na ruku izbeglim ljudima koji žele da potraže spas u Evropskoj uniji ili zatraže azil, a sa druge strane i otežava položaj Španije u odnosu sa drugim zemljama članicama Evropske unije koje su pogođene migracijom, pre svega sa Italijom. Pitanje je kako će i španski vrh dalje rešiti ovu situaciju", rekao je Đurović.

On smatra da su stvari u rukama španske vlade, španske vojske, policije i Španije.

"Ja mislim da će pokušavati sve da dokažu da stvari drže pod kontrolom i da zaustave neorganizovan, iznenadan, veliki i masovni priliv ljudi", ocenio je Đurović.

On ističe da odluka španskog Vrhovnog suda nije poruka ljudima da mogu da dođu iz ekonomskih i drugih razloga, ili ako plivaju i ako koriste čamce.

"To je odluka koja ukazuje španskim vlastima da oni moraju da sprovode procedure i poštuju sopstvene obaveze za koje su se međunarodno obavezali, da bi štitili život i osnovna ljudska prava i sistem pravde i pravičnosti u Španiji. I u tom smislu, oni koji bi došli na ovaj način bi imali mogućnost da traže azil", istakao je Đurović.

Upozorava da različite interpretacije odluke Vrhovnog suda Španije može da dovede do različitih scenarija i novih problema za zemlje Evropske unije, između ostalog i za Španiju.

"Sve ide u prilog tvrdnji da je migracija globalan fenomen, da ona nikad nije stala od postojanja ljudskog društva, i da u tom smislu čak i ideje i napori da se fizički kontrolišu granice, evo i na ovom testu kakav je ovaj događaj od juče, pokazuju se potpuno iluzornim i neefikasnim.

I ja se bojim da mi, umesto utvrđivanja, pravljenja tvrđava Evrope, treba da se usmerimo da izgradimo kapacitete u zemljama koje su susedstvo Evropske unije i Evrope, da bi u tim zemljama ti ljudi mogli da normalno i nesmetano žive i tako donekle uspostavimo kontrolu u procesima migracije", zaključio je Đurović.

Oko 60.000 migranata ušlo je u protekla 24 sata iz Maroka u špansku enklavu u severnoj Africi, Seutu, izjavio je šef regionalne vlade Seute, Huan Hesus Vivas, navodeći da se ta brojka podudara sa oko 70 odsto redovnog stanovništva tog grada.

Prilikom pokušaja prelaska u špansku enklavu poginula su najmanje 34 migranta, prenosi AP.

Granična kriza eskalirala je juče i nastavila se danas, kada je došlo do sukoba bezbednosnih snaga i migranata na marokanskoj strani granice.

Španski premijer Pedro Sančez osudio je danas, tokom posete Seuti, narušavanje granice, ocenivši da je reč o "kršenju teritorijalnog integriteta Španije".

Španski premijer je okrivio krijumčare ljudi, navodeći da oni "obmanjuju veliki broj mladih ljudi i na kraju mnoge od njih vode u smrt - bilo u moru ili, kao u ovom slučaju, na granici Španije u autonomnom gradu Seuti".

Veliki broj migranata od juče luta ulicama Seute i noć su proveli na otvorenom, dok ljudi i dalje prelaze granicu iz Maroka, preneo je "Pais".

Takođe, manji broj migranata pokušao je da uđe i u drugu špansku enklavu, Melilju.