2. april 2024 12:49

Meteorološkinja Ana Vuković Vimić: Vazdušna masa sa saharskim česticama prašine predstavlja anomaliju

Izvor: TANJUG

podeli vest

Meteorološkinja Ana Vuković Vimić: Vazdušna masa sa saharskim česticama prašine predstavlja anomaliju

Foto: Tanjug/video

BEOGRAD - Meteorološkinja Ana Vuković Vimić rekla je danas da vazdušna masa sa saharskim česticama prašine koja je stigla i u Srbiju sa severa Afrike predstavlja izuzetnu anomaliju, da smo sve češće svedoci ovakvih slučajeva i dodala da ćemo verovatno imati još ovakvih epizoda u toku proleća.

Saharski pesak stigao je u Srbiju sa severa Afrike, a Vuković Vimić kaže za Tanjug da je pesak došao pojačanim strujanjem sa severa Afrike zbog anticiklona iznad naših oblasti i ciklona sa centrom na zapadu koji su "gurali" pesak ispred sebe sa juga.

Na pitanje u koje sve krajeve Evrope je stigao pesak, meteorološkinja je navela da se pesak iz Afrike prostirao preko Mediterana, naročito preko Italije, nakon čega su struje, prema njenim rečima, pesak nanaele i u centralnu Evropu.

Dodala je da je zapadnim strujenjima pesak gurnut ka istoku, ka Srbiji, te je zahvatio veliki broj južnih i jugoistočnih oblasti Evrope.

"Velika količina jeste bila, ali ono što je još važnije bila je visoka i prizemna koncentracija peska što smo mogli da osetimo možda i po disanju, a bilo je i zdravstvenih upozorenja", rekla je ona i dodala da se nekad vidi i žuta kiša uprkos tome što se nije osetio pesak.

Navela je da je ovo izuzetna anomalija i da smo sve češće svedoci ovakvih slučajeva i dodala da ćemo verovatno imati još ovakvih epizoda u toku proleća.

"Čestice tog mineralnog peska, odnosno prirodne prašine, su uglavnom veće nego što su čestice zagađenja. Znači one se vide više u koncentracijama PM10 nego u PM2.5, gde su čestice zagađenja mnogo opasnije. One ne mogu lako da se infiltriraju u pluća zbog njihove veličine, ali kada ih ima više, mogu kod ranjivih grupa izazvati otežano disanje, možda i iritaciju sluzokože", objasnila je ona.

Dodala je da je vazduh sada očišćen zbog kiše i vetra koji duva i na taj način čisti atmosferu.

"Prognoze peska radi Republički hidrometeorološki zavod, ali to ne spada u standardne vremenske prognoze tako da, kako sada pokazuju indikacije, nema nekih većih i nadolazećih talasa u skorije vreme, ali treba pratiti prognoze", rekla je ona.

Objasnila je da čestice mogu da pređu hiljade kilometara, da neke čestice prelace ceo Atlantski okean i dolaze do Južne Amerike.

Objasnila je da čestice peska mijau i svoju korisnu ulogu u klimatskom sistemu, utiče na đubrenje zemljišta Kariba, dok ima i negativan utican na poljoprivredu i na zdravlje ljudi koji žive u blizini.

"Ne postoje za sada procene da li će transporti peska biti pod budućim klimatskim promenama češći i dolaziti u naše krajeve češće, ali ono čemu smo svedoci poslednjih godina je za nauku iznenađujuće", rekla je ona.