23. mart 2023 09:43

EU pozdravlja dogovor iz Ohrida, poziva Beograd i Prištinu na brzo ispunjenje obaveza

Izvor: TANJUG

podeli vest

EU pozdravlja dogovor iz Ohrida, poziva Beograd i Prištinu na brzo ispunjenje obaveza

Foto: Shutterstock.com/artjazz, ilustracija

BRISEL - Evropski savet podržaće, na samitu u Briselu koji se održava danas i sutra, dogovor Beograda i Prištine postignut u Ohridu o Implementacionom aneksu sporazuma o normalizaciji odnosa i pozvaće obe strane da "brzo i u dobroj veri" ispune obaveze, navodi se u nacrtu zaključaka samita EU u koji je Tanjug imao uvid.

Nacrt zaključaka pripremio je predsednik Evropskog saveta Šarl Mišel, u bliskoj saradnji sa članom Evropskog saveta koji predstavlja državu članicu koja ima šestomesečno predsedavanje Savetom i sa predsednikom Evropske komisije.

"Evropski savet pozdravlja sporazum postignut u dijalogu pod okriljem EU o Implementacionom aneksu Sporazuma na putu ka normalizaciji odnosa Kosova* i Srbije i poziva obe strane da brzo i u dobroj veri implementiraju svoje obaveze", navodi se u nacrtu zaključaka samita EU.

U dokumentu, koji ima 27 tačaka, dijalogu Beograda i Prištine posvećena je tačka 25, u delu koji se odnosi na "Ostala pitanja", a posvećen je spoljnim odnosima EU.

Prvih 12 tačaka dokumenta odnosi se n Ukrajinu i ističe da Evropski savet ponavlja svoju odlučnu osudu "ruskog agresorskog rata protiv Ukrajine", koji predstavlja kršenje Povelje UN, i podseća na nepokolebljivu podršku Evropske unije nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine u okviru njenih međunarodno priznatih granica i njeno inherentno pravo na samoodbrana od ruske agresije.

U njima podržava se Rezolucija Generalne skupštine UN "Principi Povelje Ujedinjenih nacija koji su u osnovi sveobuhvatnog, pravednog i trajnog mira u Ukrajini", koji je usvojen uz široku podršku međunarodne zajednice i navodi da će EU nastaviti da radi sa Ukrajinom na mirovnom planu od 10 tačaka.

Od Rusije se traži da prekine agresiju i odmah i da potpuno i bezuslovno povuče sve svoje vojne snage i punomoćnike sa čitave teritorije Ukrajine.

Takođe traži se i da odmah prekine akcije koje ugrožavaju bezbednost i sigurnost civilnih nuklearnih objekata u Ukrajini.

U nacrtu zaključaka se navodi i da je EU čvrsto opredeljena da obezbedi punu odgovornost za ratne zločine i druge najteže zločine počinjene u vezi sa ruskim ratom agresije na Ukrajinu i pozdravlja sporazum o stvaranju novog Međunarodnog centra za krivično gonjenje zločina agresije protiv Ukrajine (ICPA) u Hagu.

Navodi se da će EU ostati posvećena održavanju i povećanju kolektivnog pritiska na Rusiju, uključujući moguće dalje restriktivne mere, da će nastaviti da pruža snažnu političku, ekonomsku, vojnu, finansijsku i humanitarnu podršku Ukrajini, da ostaje posvećena podršci oporavku i rekonstrukciji Ukrajine.

Istovremeno, EU navodi i da će nstaviti da pruža podršku Moldaviji u smislu jačanja bezbednosti i otpornosti zemlje i snabdevanja energijom u uslovima destabilizujućih aktivnosti spoljnih aktera.

Osuđuje se i kontinuirana vojna podrška ruskom ratu od strane Irana i Belorusije.

Navodi se i da je sukob u Ukrajini uticao na globalnu bezbednost hrane, zbog čega Evropski savet "prima na znanje" proširenje Inicijative UN za crnomorsko žito koja bi trebalo da ojača globalnu sigurnost hrane.

U delu dokumenta koji se odnosi na ekonomiju navodi se da EU gradi snažnu ekonomiju koja obezbeđuje dugoročni prosperitet, što zahteva integrisani pristup u svim oblastima politike kako bi se povećala produktivnost i rast u celoj ekonomskoj bazi našeg kontinenta.

Podržava se obnovljeno fokusiranje na sprovođenje postojećih pravila jedinstvenog tržišta i na uklanjanje prepreka i ističe da je jedinstveno tržište koje dobro funkcioniše i dalje ključno za uspeh zelene i digitalne tranzicije, za budući rast i za ekonomsku, socijalnu i teritorijalne kohezije.

S tim u vezi Evropski savet poziva na ambiciozne akcije kako bi se zaokružilo jedinstveno tržište, posebno za digitalno tržište i usluge, i rešile ranjivosti izložene nedavnim krizama, obezbeđujući jednake uslove za igru kako na unutrašnjem, tako i na globalnom nivou.

U tom smislu, navodi se u nacrtu, potrebno je osigurati regulatorno okruženje koje podstiče rast, produbiti Uniju tržišta kapitala, odnosno ukloniti preostale barijere za prekogranično finansiranje, podrtaći smanjenje rizika od inovacija, fokusirajući se na oblasti sa visokim potencijalom rasta, podsticati korišćenje digitalnih alata u celoj privredi i povećati podršku za preduzeća i uprave u Evropskoj uniji da ostanu naprednjaci u veštačkoj inteligenciji, razviti veštine i uskladiti ih sa atraktivnim, kvalitetnim poslovima, podsticati tranziciju ka cirkularnijoj ekonomiji radi poboljšanja održivosti.

U nacrtu se poziva da se nastavi rad na predlozima zakona o neto nulti industriji i evropskom Zakonu o kritičnim sirovinama i uzima u obzir privremeni krizni i tranzicioni okvir za državnu pomoć.

U nacrtu dokumenta navodi se da je Evropski savet sagledao mere preduzete za rešavanje visokih cena energije, smanjenje potražnje za gasom, obezbeđenje sigurnosti snabdevanja i postepeno ukidanje zavisnosti od ruskih fosilnih goriva i poziva Komisiju i države članice da obezbede spremnost i planiranje za vanredne situacije u pogledu naredne sezone punjenja skladišta gasa.

U tom kontekstu, apeluje se na sve uključene zainteresovane strane da u potpunosti iskoriste mehanizam zajedničke kupovine kroz Energetsku platformu EU kako bi dodatno unapredili sigurnost snabdevanja gasom po pristupačnim cenama.

Evropski savet poziva suzakonodavce da brzo postignu dogovor o svim relevantnim predlozima za ubrzanje zelene tranzicije i da bez odlaganja nastave sa radom na predloženoj reviziji unutrašnjeg dizajna tržišta električne energije u EU kako bi se obezbedilo njegovo usvajanje do kraja 2023. godine.

U delu dokumenta koji se odnosi na ostala pitanja, navodi se da je došlo do napretka u primeni zaključaka od 9. februara 2023. o migracijama i poziva na brz napredak po svim dogovorenim tačkama.

Pozdravlja se i ishod Donatorske konferencije za podršku ljudima u Turskoj i Siriji nakon razornog zemljotresa.

Takođe najoštrije se osuđuje kažnjavanje istaknutih predstavnika beloruske demokratske opozicije na duge i neopravdane zatvorske kazne, dok se u poslednjoj tački zaključka pozdravlja sporazum o Vindzorskom okviru i poziva na brzu primenu svih dogovorenih rešenja u dobroj nameri.