Jovan Palalić: Kanonizacija Stepinca bi zakomplikovala odnose katoličke i pravoslavne crkve

BEOGRAD - Predsednik poslaničke grupe prijateljstva Srbija-Italija i Svete stolice u Skupštini Srbije Jovan Palalić rekao je danas da izjavu apostolskog nuncija u Hrvatskoj Đorđa Lingve o kanonizaciji kardinala Alojzija Stepinca treba shvatiti na najdublji hrišćanski način, a to je da treba prihvatiti istinu i da ne treba bežati od nje jer jedino istina može da donese konačan sud o kanonizaciji Stepinca i da li je on imao takvu ulogu da može da bude svetitelj, i poručio da bi ova tema mogla da zakomplikuje odnose sa srpskom i ruskom pravoslavnom crkvom koja je krajnji cilj diplomatije Vatikana.

Palalić je za K1 rekao, komentarišući to što je na kraju svog mandata u Hrvatskoj, apostolski nuncij u toj zemlji, Đorđo Lingva, izjavio je da od kanonizacije kardinala Alojzija Stepinca za sada nema ništa uz poruku "najpre se pomirite sa braćom, ovo nije Liga šampiona", da ovu izjavu treba tumačiti u svetlu pontifikata Pape Franje, tokom čijeg vremena je ta izjava data i tokom čijeg vremena je pitanje kanonizacije Stepinca pokrenuto na način da se formira mešovita komisija pravoslavno-katolička koja je trebalo da iznese i utvrdi određene činjenice o ulozi Stepinca tokom Drugog svetskog rata.

Poručio je da jedino istina može da bude ta na kojoj je moguće temeljiti kanonizaciju, bez obzira na sve interne procedure koje su završene unutar katoličke crkve u vezi kanonizacije Stepinca.

Na pitanje šta pokazuje to što je ovu izjavu Đorđa Lingve preneo samo jedan medij u Hrvatskoj, Palalić je rekao da to govori da je katolička crkva u Hrvatskoj i hrvatska javnost očekivala da Stepinac bude proglašen za svetitelja, i da su razočarani što do toga nije došlo.

Kako je naveo, za njih je bio šok što je uopšte Papa Franja formirao komisiju koja je trebala da utvrdi činjenice o ulozi Stepinca tokom Drugog svetskog rata, jer smatraju da Srpska pravoslavna crkva nema šta da se pita o ovome.

"To što je ovo samo jedan medij objavio govori o određenom besu koji postoji u hrvatskoj javnosti i katoličkoj crkvi u hrvatskoj zbog činjenice da Stepinac, bez obzira na internu proceduru, dokazana dva čuda i sve drugo što podrazumeva proces kanonizacije, neće imati svoj konačan ishod u kanonizaciji njihovog najvažnijeg nadbiskupa koji bi povećao značaj hrvatskog naroda i katoličke crkve u Hrvatskoj u čitavom svetu, to im je cilj", ocenio je on.

Palalić je istakao da se Hrvatska ne zadovoljava sa činom beatifikacije Stepinca jer je to nešto što se manje više tiče samo katoličke crkve i vernika u Hrvatskoj, i dodao da bi kanonizacija Stepinca podigla katoličku crkvu u Hrvatskoj na najviši rang u svetu.

Prema njegovim rečima, kanonizacija Stepinca nema samo verski značaj za hrvatski narod, već i duboko politički.

Na pitanje da li je izjava Linge 2021. godine da će hrvatski narod doživeti radost Stepinčeve kanonizacije, bio zvaničan stav Vatikana ili optimizam jednog dela crkvenih krugova, Palalić je istakao da je to rečeno u vreme Pape Franje koji je imao vrlo posebsn odnos prema srpskom narodu i potrebi da se napravi dijalog između katoličke i pravoslavne crkve.

"Papa Franja više nije živ, došao je drugi papa, dolaze druge pape i mi ne znamo koji će rimski papa odlučiti po tom pitanju. Važno je znati da je rad komisije okončan i sve je sada u rukama katoličke crkve, oni mogu sutra da odluče da ga proglase za svetitelja ili ne. Pošto su sve procedure završene mislim da oni u ovom trenutku najviše razmišljaju o tome kakve bi to imalo posledice na odnose sa SPC", objasnio je on.

Kako je naveo, zbog značaja koji Srpska pravoslavna crkva ima unutar čitave pravoslavne crkve, kanonizacija bi mogla da pogorša odnose u vremenu koje je vrlo komplikovano i u kom katolička crkva traži načine da uspostavi jedinstvo hrišćanskog sveta.

Palalić je napomenuo da se dolaskom Pape Lava XIV na čelo katoličke crkve, otvorio prostor za uticaj katoličke crkve u Hrvatskoj unutar čitave katoličke crkve, u odnosu na period tokom Pape Franja.

"Među prvim saradnicima Pape Lava je bio Dražen Kutleša, sadašnji nadbiskup u Zagrebu, i mnogo hrvatskih biskupa je dobilo prostor da može da promoviše ovu temu unutar katoličke crkve u odnosu na period kada je bio Papa Franja koji je postavio zid prema katoličkoj crkvi h Hrvatskoj. Napravio je velike promene tamo, nikada nije želeo da je poseti a sada vidimo neke druge korake. Plenković je dva puta bio u poseti Papi Lavu, Milanović isto i veliki doček hrvatskih katoličkuh vernika na Trgu Svetog Petra", izjavio je on.

Dodao je da to pokazuje da postoje neki tihu signali koje mi moramo da pratimo kako bi na adekvatan način mogli da reagujemo u skučaju da se ponovo otvori tema kanonizacije Stepinca u narednom periodu.

Palalić je rekao da u slučaju da se ova tema ponovo otvori, SPC treba da reaguje razgovorom i postavi stvari tako da to ne bi bilo u interesu katoličke crkve jer bi pitanje kanonizacije Stepinca moglo da zakomplikuje odnose sa SPC i ruskom pravoslavnom crkvom koja je krajnji cilj diplomatije Vatikana.

Govoreći o liku i delu Alojzija Stepinca, Palalić je rekao da je Stepinac bio vikar hrvatske vojske za vreme NDH koja je činila sve zločine, i dodao da je dao duhovno legitimaciju toj državi koja je bila pod protektoratom fašističke Italije i nacističke Nemačke.

Istakao je da je Stepinac, pored toga što je dao duhovnu legitimaciju NDH, pisao pisma zapadnim saveznicima da ne dozvole stvaranje Jugoslavije kako bi se Hrvatska koliko toliko sačuvala.

"On je bio vrlo aktivan političar, odani sveštenik rimske crkve i potpuno predan odlukama Pape Pija. Papa Pije XII je ćutao kao što je i Stepinac ćutao na zločine koji su se dešavali širom Evrope, i on mu je sugerisao ds uđe u tu vrstu mučeništva jer mu je trebala globalna slika otpora komunističkom sistemu u Evropi. Pored poraza fašističkih snaga na kraju Drugog svetskog rata, pronađen je novi neprijatelj a to je komunizam. Jedan od mučenika katoličke crkve u borbi protiv komunizma je bio Stepinac", objasnio je on.

Palalić je rekao da je u Vatikanu velika podrška za proglašnje Stepinca svecem jer je godinama stvaran isti narativ da je Stepinac mučenik za vreme diktatorskog sistema, dok se istovremeno prećutkuje o njegovom životu pre 1945. godine.

Prema njegovoj oceni, Hrvati neće odustati od kanonizacije Stepinca jer polaze od toga da je vreme Pape Franja “arhivirano” i da dolazi novo doba nakon njegove smrti u kojem oni vide prostor za ovu aktivnost jer imaju podršku dobrog dela kardinala i biskupa unutar katoličke crkve.