Ministar Đurić na sednici SB UN: Srbija ostaje posvećena dijalogu i međunarodnom pravu
9. april 18:47
9. april 2026 18:47
podeli vest
Foto: Preuzet video
NJUJORK - Ministar spoljnih poslova Srbije Marko Đurić poručio je danas na sednici SB UN na kojoj se razmatrao šestomesečni izveštaj o radu UNMIK-a, da Srbija ostaje posvećena miru, međunarodnom pravu i punoj primeni svih postignutih sporazuma.
Đurić je prethodno govoreći o fazama koje, kako je rekao, jasno ilutruju obrazac delovanja koje sprovodi prištinska vlada, kazao i da smo svedoci pristupa koji se primenjuje s namerom, u kojem krize nisu slučajne, već stvorene.
Prema njegovim rečima, crvene linije se kontinuirano pomeraju dalje potpirivanjem tenzija i izazivanjem situacija na terenu, a onda se, kako je naveo, te iste krize samo delimično deeskaliraju, taman koliko da se stvori privid uzdržanosti. "Ali budimo jasni: crvene linije se nikada ne vraćaju na prvobitnu poziciju. One se samo povlače nekoliko koraka unazad, dok nova realnost ostaje izmenjena", ukazao je Đurić.
Đurić je za Srbiju Ujedinjene nacije ostaju najrelevantniji forum za obezbeđivanje pravde i međunarodnog poretka. Šef srpske diplomatije je ukazao da se mora gledati u budućnost i da se moraju prevazići zastarele podele i fokusirati se na mogućnosti za saradnju. "Srbima i Albancima nije suđeno da ostanu sukobljeni, to su narodi koji moraju pronaći načine da rade zajedno. Postoji prostor, posebno u ekonomskoj saradnji, za izgradnju poverenja i stvaranje zajedničke budućnosti. Budućnosti u kojoj se naš region približava Evropskoj uniji, postaje deo zajedničkog tržišta i pruža našim narodima stabilnost, prilike i dostojanstvo", rekao je Đurić.
Naveo je da svedočimo obrascu i da ukoliko se on ne reši doslednom primenom zakona i sporazuma, stabilnost će ostati krhka. "Ali dozvolite mi da budem podjednako jasan: Umesto uvreda i optužbi, pružamo ruku saradnje - albanskom narodu. Ne verujemo da su naši narodi predodređeni za sukob. Verujemo da je kroz dijalog, ekonomsku saradnju i međusobno poštovanje moguća drugačija budućnost", poručio je Đurić.
Ministar Đurić upozorio je na sednici Saveta bezbednosti UN na ubrzani proces militarizacije koju Priština sprovodi na Kosovu i Metohiji i poručio da se to ne može posmatrati kao neutralan proces, jer se time menja bezbednosna ravnoteža, povećava neizvesnost, ali i rizik od eskalacija. Ministar je istakao da je prisutno jačanje takozvanih kosovskih bezbednosnih snaga, praćeno nabavkom modernog naoružanja.
"Takav razvoj događaja, posebno kada se sprovodi bez transparentnosti i bez punog poštovanja međunarodnih obaveza, podriva napore za održavanje stabilnosti i dovodi u pitanje kredibilitet postojećih bezbednosnih mehanizama. Dozvolite mi da stoga budem jasan: KFOR mora da ostane jedino legitimno i kredibilno bezbednosno prisustvo na terenu, u potpunosti u skladu sa svojim mandatom", rekao je Đurić na sednici Saveta bezbednosti UN na kojoj se razmatra redovan šestomesečni izveštaj generalnog sekretara UN o radu UNMIK-a.
On je naglasio da u vreme rastuće globalne neizvesnosti i transformacije međunarodnog poretka, krhka stabilnost na Kosovu i Metohiji ne sme biti dovedena u pitanje. "U takvim okolnostima, samo KFOR može garantovati bezbednost na terenu. U kombinaciji sa netransparentnom saradnjom sa određenim akterima u regionu, ovi događaji izazivaju ozbiljnu zabrinutost. Oni prete da naruše postojeće aranžmane, uključujući Vojno-tehnički sporazum iz Kumanova, što direktno utiče na stabilnost na terenu", kazao je ministar spoljnih poslova.
Đurić ističe da uloga KFOR-a, kao primarnog i kredibilnog garanta bezbednosti za sve zajednice, ostaje suštinska. "Svakoj diskusiji o smanjenju broja ili kapaciteta mora se pristupiti sa krajnjim oprezom, jer preuranjene promene mogu destabilizovati krhku ravnotežu i ohrabriti one koji žele da promene činjenice na terenu silom ili pritiscima", poručio je Đurić.
Ministar spoljnih poslova Srbije ukazao je danas na sednici Saveta bezbednosti UN da pritisci na Srbe sa kojima se suočavaju na Kosovu i Metohiji prevazilaze fizičke pretnje, već se pojačavaju kroz političke i administrativne odluke i dodao da se ranije postignuti sporazumi ne poštuju, a da je prošlo više od 13 godina od potpisivanja osnovnog Briselskog sporazuma, koji i dalje nije sproveden.
"Zakonodavne inicijative, poput nacrta zakona o strancima, izazvale su duboku zabrinutost među Srbima na Kosovu i Metohiji. Postojao je realan rizik da ljudi koji tamo žive i rade decenijama budu tretirati kao stranci, da izgube pravo na boravak, rad, pa čak i na to da ostanu bez svojih domova", kazao je Đurić na sednici SB UN na kojem je predstavljen šestomesečni izveštaj UNMIK-a o situaciji na KiM.
Kako je istakao, takve mere nisu samo pravno sporne, već odražavaju širi obrazac pokušaja da se stvarnost preoblikuje administrativnim sredstvima. Istovremeno, dodao je šef srpske diplomatije, Srbi se suočavaju sa sve većim pravnim i administrativnim preprekama koje otežavaju svakodnevni život, od pristupa javnim uslugama do ostvarivanja osnovnih prava.
"U takvim okolnostima, od suštinske je važnosti da se pravda sprovodi na način koji je dosledan, nepristrasan i čvrsto utemeljen u vladavini prava. Međutim, svedoci smo brojnih slučajeva proizvoljnih i pravno spornih hapšenja Srba, često zasnovanih na nepouzdanim svedočenjima u vezi sa navodnim ratnim zločinima. U takvim postupcima, ne samo da je pravni osnov često upitan, već su i osnovna prava pritvorenih ozbiljno narušena. Umesto da doprinose pravdi i pomirenju, takve prakse stvaraju strah, ometaju povratak raseljenih lica i podrivaju pravnu sigurnost", kazao je Đurić.
Ministar Đurić poručio je na sednici Saveta bezbednosti UN o KiM da se pod politikom koju sprovodi Aljbin Kurti, Srbi na Kosovu i Metohiji sve više obeležavaju kao "drugi", njihov identitet postaje razlog za život u strahu, kao i da je posebno zabrinjavajuće što izveštaj UNMIK-a ne pominje tihi, ali uporni egzodus Srba.
Đurić je, tokom obraćanja na sednici gde je predstavljen šestomesečni izveštaj UNMIK-a o situaciji na KiM, kazao da je u veoma kratkom vremenskom periodu, približno 20 odsto srpskog stanovništva napustilo Kosovo i Metohiju usled pritisaka. "To nije statistika. To je egzodus. I naša je zajednička odgovornost da ga zaustavimo. Svedoci smo stvarnosti u kojoj je sam identitet postao izvor nesigurnosti", istakao je Đurić i dodao da se njihov identitet koristi kao osnov za ograničavanje prava kosovskih Srba, ograničavanje njihovog kretanja i targetiranje njihovih domova, imovine i verskih objekata.
Kako je naveo, proizvoljna hapšenja, napadi i administrativni pritisci nisu izolovani incidenti, već formiraju sistematski obrazac marginalizacije koji ne možemo i ne smemo ignorisati. Ujedinjene nacije, kako je rekao, nisu stvorene da bi ćutale pred nepravdom, već je njihova uloga da obezbede poštovanje međunarodnog prava i da zaštite pojedince i grupe kojima su uskraćena prava. Upravo iz tog razloga, naglasio je Đurić, ono što se danas dešava na Kosovu i Metohiji nije samo regionalno pitanje, već je pitanje zajedničke odgovornosti i test kredibiliteta međunarodnog poretka.
"Činjenice su duboko zabrinjavajuće. Samo u 2025. godini zabeležen je 137 etnički motivisani incident. Od početka ove godine, nova hapšenja i napadi su se nastavili. Ovi događaji ne ukazuju na slučajnost, već na obrazac pritisaka i klimu nekažnjivosti", naglasio je šef srpske diplomatije.
Marko Đurić poručio je danas na sednici Saveta bezbednosti UN, na kojoj se razmatra redovan šestomesečni izveštaj generalnog sekretara UN o radu UNMIK-a, da prisustvo UNMIK-a i dalje predstavlja ključnu garanciju mira, stabilnosti i zaštite osnovnih ljudskih prava Srba na Kosovu i Metohiji, zbog čega prisustvo i uloga ove misije ne smeju biti oslabljeni već moraju biti ojačani.
"Srbija nije deo problema, mi smo deo rešenja", poručio je Đurić u svom obraćanju. On je zahvalio generalnom sekretaru Ujedinjenih nacija Antoniju Guterešu i njegovom specijalnom predstavniku Peteru Dueu na kontinuiranom angažovanju u sprovođenju mandata UNMIK-a, u skladu sa Rezolucijom 1244 Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija. Đurić je poručio da Republika Srbija izražava posebnu zahvalnost svim pripadnicima Misije.
"U vreme kada se poziva na smanjenje budžeta UNMIK-a i izmenu njegovog mandata, Republika Srbija šalje jasnu i nedvosmislenu poruku: prisustvo i uloga ove Misije ne smeju biti oslabljeni, već moraju biti ojačani", istakao je Đurić.
Kako je rekao, u aktuelnim okolnostima UNMIK nije samo relevantan, već je suštinski neophodan. "Njegov mandat, zasnovan na Rezoluciji 1244, nije u potpunosti sproveden. Ovo nije tehničko pitanje. Ovo je pitanje koje direktno utiče na bezbednost, prava i svakodnevni život ljudi na terenu. Republika Srbija ostaje čvrsto posvećena pružanju podrške takvoj ulozi. Svaka diskusija o njegovoj budućnosti mora biti strogo rukovođena realnošću na terenu, a ne pretpostavkama koje možda ne odgovaraju proživljenom iskustvu zajednica", naveo je Đurić.
Specijalni predstavnik generalnog sekretara UN i šef Privremene administrativne misije Ujedinjenih nacija na KiM (UNMIK) Peter Due izjavio je danas da je bitno Beograd i Priština rade na onom što je postignuto u dijalogu, što uključuje i formiranje Zajednice srpskih opština.
Due, koji je pre tri meseca stupio na dužnost šefa misije, rekao je na početku sednice Saveta bezbednosti o šestomesečnom izveštaju generalnog sekretara UN o radu Unmik-a da se nada da će u skorije vreme doći do sastanka na visokom nivopu između predsednika Srbije Aleksandra Vučića i premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija.
"Pozdravljam nedavno ostvaren napredak u dijalogu Beograda i Prištine pod okriljem EU, uključujući napore na sprovođenju Zakona o strancima. Važno je da Beograd i Priština iskoriste taj zamah, uključujući i unapređenjem sprovođenja postojećih sporazuma, među kojima je i osnivanje Asocijacije/Zajednice opština sa srpskom većinom. Nadam se da će u bliskoj budućnosti biti moguć sastanak na visokom nivou između predsednika Vučića i premijera Kurtija", rekao je Due.
Ocenio je da su izbori krajem decembra na KiM sprovedeni u mirnoj atmosferi i uz učešće svih zajednica, ali da je došlo do zastoja u izboru novog predsednika privremenih institucija u Prištini. "Nadajmo se da razlike mogu da se prevaziđu i da će novi predsednik biti izabran bez novih parlamentarnih izbora. Time bi se pomoglo institucijama da ostanu fokusirane na širi javni interes i potrebe naroda", rekao je on.
Ministar spoljnih poslova privremenih prištinskih institucija Glajuk Konjufca izjavio je danas da je izveštaj Unmika jednostran, ali i da bi Beograd trebalo da prizna Prištinu.
On je na sednici Saveta bezbednosti UN ocenio da izveštaj Unmika ne prikazuje pravo stanje na terenu. Konjufca je izneo i tvrdnje da je Beograd pokušao da se meša u izbore u Pokrajini.
"Zahvaljujući partnerima sprečili smo strano mešanje u izbore i očuvali integritet demokratskih institucija. Mi smo nacija koja voli mir i nikada se nismo mešali u unutrašnje stvari drugih država. Prepreka ka miru i normalizaciji ostaje Srbija koja nije zainteresova ni za ulazak u EU, a ni za normalne odnose sa susedima. Pozivamo Srbiju da se suoči sa realnošću i prizna Kosovo kao nezavisnu državu i da ne drži ceo region kao taoca", rekao je on.
Stalni predstavnik Rusije pri UN Vasilij Nebenzja izjavio je danas da Priština uz "prećutno" odobrenje Brisela, nastavlja da "sabotira" uspostavljanje Zajednice srpskih opština na AP Kosovu koje su predviđene Briselskim sporazumom iz 2013. godine.
"Svetogrdni napad na srpsko kulturno i versko nasleđe se nastavlja, pravoslavna groblja, manastiri i crkve se skrnave i pljačkaju. Od 1999. godine, više od 60 takvih lokacija je stradalo od ruku vandala. Skoro polovina njih je potpuno uništena. Od godine je oskrnavljeno 2.400 pravoslavnih groblja, uništeno 50, a razbijeno više od 100.000 nadgrobnih spomenika. U pokušaju da izbrišu srpske predsednike, kosovski albanski pseudo-naučnici falsifikuju istoriju pokrajine, ali ne mogu da izbrišu istorijsku činjenicu da je upravo Kosovo kolevka srpskog nacionalnog identiteta i srpske pravoslavne crkve", naglasio je Nebenzja na sednici Saveta bezbednosti UN o redovnom šestomesečnom izveštaju o radu UNMIK-a.
On je naglasio da se situacija na AP Kosovu stalno pogoršava i da "ultranacionalistički režim" premijera privremenih prištinskih institucija Aljbina Kurtija ubrzava "čišćenje nealbanskog stanovništva u severnom delu pokrajine".
"Metode ostaju iste kao i pre ekonomskog gušenja, širenja mreže policijskih stanica u severnim opštinama, nasilja koje sprovode kosovske snage bezbednosti i kampanje zastrašivanja civila, kao i krivičnog gonjenja Srba po izmišljenim optužbama sa ciljem oduzimanja njihove imovine", kazao je Nebenzja.
On je istakao da je još jedan "živopisan" primer nacionalizma takozvani zakon o strancima, kao i zakon o vozilima. "U suštini, Srbi su stavljeni pred težak izbor, ili odustati od ovog takozvanog državljanstva Kosova ili napustiti Kosovo", rekao je Nebenzja.
Zamenik stalnog predstavnik Narodne Republike Kine u Savetu bezbednosti Ujedinjenih Nacija Sun Lej izjavio je danas da je dijalog jedini put ka rešavanju pitanja odnosa Beograda Prištine i očuvanju stabilnosti na Balkanu i u Evropi, ističući da je neophodno poštovanje suvereniteta i teritorijalnog integriteta Srbije.
Sun je ukazao na značaj sprovođenja Briselskog sporazuma iz 2013. godine, posebno formiranja Zajednice srpskih opština, i pozvao vlasti u Prištini da ispune preuzete obaveze u što kraćem roku. "Briselski sporazum jasno predviđa osnivanje Zajednice srpskih opština. Vlasti u Prištini treba da sprovedu relevantne obaveze u najkraćem moguće roku", naglasio je predstavnik Kine.
On je ocenio, na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, na kojoj se razmatra redovan šestomesečni izveštaj generalnog sekretara UN o radu UNMIK-a, da pitanje AP Kosova i Mehotije ima direktan uticaj na mir i stabilnost na Balkanu i u Evropi u celini, ističući da je u interesu svih strana da etničke zajednice na AP KiM žive u skladu.
Sun je naglasio da je neophodno što pre doći do političkog rešenja kroz dijalog i konsultacije. Prema njegovim rečima, skladan suživot svih etničkih zajednica predstavlja osnovni preduslov stabilnosti, uz napomenu da vlasti u Prištini treba da uzmu u obzir prava, interese i zabrinutosti srpske zajednice.
Predstavnik NR Kine je naglasio da Kina dosledno podržava rešavanje pitanja u okviru Rezolucije 1244, kroz istinski dijalog i uz postizanje obostrano prihvatljivog rešenja. "U tom procesu moraju u potpunosti da se poštuju suverenitet, nezavisnost i teritorijalni integritet Srbije", naglasio je Sun.
Zamenica predstavnika misije Sjedinjenih Američkih Država pri UN Temi Brus poručila je danas obema stranama u dijalogu Beograda i Prištine da je jedini put unapred normalizacija odnosa.
Ona je na sednici Saveta bezbednosti UN o redovnom šestomesečnom izveštaju o radu UNMIK-a, istakla da je mir i stabilnost važan i za Beograd i za Prištinu, i dodala da američki predsednik Donald Tramp i amerčki narod "pažljivo osluškuju" da čuju jasno obavezivanje na zajednički rad i prosperitet. Izrazila je nadu da će predsednik Srbije Aleksandar Vučić i Aljbin Kurti ostati za pregovaračkim stolom".
"SAD su posvećene bliskoj saradnji sa liderima koji gledaju u budućnost umesto u prošlost, sa istinskim dijalogom", rekla je predstavnica.
Ona je ocenila da misija UNMIK-a više nije dorasla izazovima na terenu, navodeći da situacija na terenu nije ista u sadašnjosti kao 1999, kada je osnovana pod mandatom Rezolucije 1244 SB UN. "Danas, KFOR pomaže u održavanju bezbednosti u regionu. EULEKS i OEBS rade na održavanju vladavine prava i jačanju kosovskih institucija", rekla je ona.
Prema njenim rečima, jedan od najjasnijih znakova disfunkcije u sistemu UN jeste da prečesto nije u stanju da deluje kada trenutak to zahteva. "Misija bez kraja nije uspeh. Ne treba da merimo uspeh po tome koliko traje misija, već koliko je uspešna. Po tome da li je mir trajan, da li su institucije funkcionalne i da li treba da postoji misija. Odgovor je jasan. UNMIK je došao do kraja puta. Ako želimo da budemo ozbiljni oko kredibiliteta, institucija i reformi, onda tako treba i da se ponašamo", rekla je ona.
Predstavnica Velike Britanije u Savetu bezbednosti UN pozdravila je danas povratak gradonačelnika kosovskih Srba u opštine sa srpskom većinom na severu AP KiM, ističući da Beograd i Priština moraju da sprovedu postojeće sporazume.
Govoreći na sednici Saveta bezbednosti UN o redovnom šestomesečnom izveštaju o radu UNMIK-a, ona je pozdravila osnivanje Zajedničke komisije za nestala lica i sporazum o sprovođenju tzv. zakona o strancima. Kad je reč o misiji UNMIK-a, ona je istakla da, imajući u vidu rastuće troškove budžeta UN, resursi moraju da budu usmereni tamo gde imaju najveći uticaj, a kako je navela, uslovi na terenu u AP KiM ne liče na one iz 1999.
Navela je da Velika Britanija pohvaljuje mirno sprovođenje opštinskih i zakonodavnih izbora prošle godine, kao i formiranje vlade u Prištini.
"Više od dve godine nakon napada u Banjskoj, ponovo pozivamo Srbiju da odigra svoju ulogu u smanjenju tenzija i izvođenju odgovornih pred lice pravde, uključujući Milana Radojičića. Takođe pozivamo na odgovornost za napade na K4 i pripadnike kosovske policije u maju 2023. godine", rekla je predstavnica Velike Britanije.
Pozdravila je učešće ministra spoljnih poslova Marka Đurića na brifingu i učešće na današnjem sastanku predstavnika Beograda, Prištine i šefa delegacije EU.
Stalni predstavnik Francuske pri Ujedinjenim nacijama Žerom Bonafon pozvao je Srbiju i privremene institucije u Prištini da nastave dijalog i sprovedu postignute sporazume uz posredovanje Evropske unije, ističući da je normalizacija odnosa ključna za stabilnost regiona.
Bonafon je, na sednici Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, na kojoj se razmatra redovan šestomesečni izveštaj generalnog sekretara UN o radu UNMIK-a, istakao da misija UNMIK počiva na vrednostima Povelje UN, uključujući pravo naroda da odlučuju o svojoj budućnosti, kao i puno poštovanje ljudskih prava i prava manjina.
"Srbija i Kosovo imaju zajedničku evropsku budućnost, budućnost mira i napretka. Put ka članstvu u Evropskoj uniji složen, ali u interesu građana", rekao je Bonafon.
Prema njegovim rečima, neophodno je nastaviti proces normalizacije odnosa uz podršku dijaloga koji vodi EU, ocenjujući ga kao relevantan i efikasan mehanizam.
Francuska, kako je naveo, podržava pozitivan zamah u odnosima Beograda i Prištine, uz posredovanje specijalnog predstavnika EU Petera Sorensena. Dodao je da ta zemlja nastavlja da podržava aktivnosti UNMIK-a u koordinaciji sa međunarodnim misijama na terenu, uz ocenu da je mandat misije tesno povezan sa procesom normalizacije odnosa.
Stalna predstavnica Grčke pri Ujedinjenim nacijama Aglaja Balta izjavila je danas da ta zemlja podržava normalizaciju odnosa Beograda i Prištine i istakla da osnivanje Zajednice srpskih opština bez preduslova ostaje ključno za stabilnost severa AP KiM, kao i da predstavlja sastavni deo sporazuma koji moraju da budu u potpunosti sprovedeni. Ona je na sednici Saveta bezbednosti UN pozvala vlasti u Prištini da bez daljeg odlaganja nastave ka tom cilju.
"Pozdravljamo rezultate nedavnih opštinskih izbora na KiM, sa širokim učešćem svih zajednica, posebno tranziciju vlasti u opštinama na severu, što je signaliziralo povratak kosovskih Srba u opštinske institucije prvi put od 2022. godine. Ovaj razvoj događaja predstavlja značajan korak ka inkluzivnom upravljanju", rekla je Balta.
Ona je istakla da institucije vladavine prava treba dalje ojačati i istakla važnost reintegracije Srba sudija, tužilaca i policajaca u pravosudne i organe za sprovođenje zakona u pokrajini.
"Grčka priznaje važnu ulogu KFOR-a u koordinaciji sa EULEKS-om i podržava nastavak njegovog mandata po potrebi u skladu sa Rezolucijom Saveta bezbednosti 1244, koja pruža pravni okvir za konačno političko rešenje između Srbije i Kosova. Ostajemo otvoreni za dijalog kako bismo istražili načine za poboljšanje efikasnosti i efektivnosti misije", rekla je ona.
Napredak u normalizaciji odnosa je među bitnim uslovima za evropski put i da podrazumeva punu implementaciju sporazuma, izjavio je danas ambasador Evropske unije pri Ujedinjenim nacijama Stavros Lambrinidis.
On je istakao da to uključuje punu implementaciju Sporazuma o putu ka normalizaciji iz 2023. godine i svih prethodnih sporazuma postignutih u dijalogu koji je posredovala EU.
"Evropska unija pozdravlja strane zbog napretka postignutog u vezi sa važnim humanitarnim pitanjem nestalih lica održavanjem prvog otvorenog sastanka Zajedničke komisije za nestala lica i dijalog", rekao je Lambrinidis tokom svog obraćanja na sednici Saveta bezbednosti UN o redovnom šestomesečnom izveštaju o radu UNMIK-a.
On je pozdravio primopredaju lokalne uprave u četiri opštine na severu AP KiM i saradnju između bezbednosnih aktera, uključujući EULEKS, kao i dobru saradnju sa UNMIK-om. Kako je naveo, EU ostaje nedvosmisleno posvećena perspektivi članstva zemalja Zapadnog Balkana u tom bloku.
Sednica Saveta bezbednosti Ujedinjenih nacija, na kojoj se razmatra redovan šestomesečni izveštaj generalnog sekretara UN o radu UNMIK-a, počela je danas malo posle 16 časova.
Srbiju na sednici predstavlja ministar spoljnih poslova Marko Đurić.
Na sednici će novi šef misije UNMIK-a Peter Due, koji je na dužnost stupio u januaru ove godine, prvi put predstaviti izveštaj o radu Misije.
Savet bezbednosti Ujedinjenih nacija poslednji put je razmatrao šestomesečni izveštaj o radu UNMIK-a 21. oktobra prošle godine.
9. april 15:35
9. april 14:41
9. april 14:38
9. april 14:24
7. april 16:22
7. april 15:47
7. april 15:02
9. april 18:08
9. april 16:49
9. april 15:07
9. april 17:42
9. april 17:38
9. april 12:29
9. mart 18:01
1. mart 09:00
22. februar 10:32
15. februar 09:00
25. novembar 17:40
24. novembar 14:51
23. novembar 17:21
23. novembar 15:59