28. avgust 2026 14:45

Vučić: Krušik-Plastika je važna za Osečinu, država će pomoći dalji razvoj fabrike

Izvor: TANJUG

Foto: FOTO TANJUG/MILOŠ MILIVOJEVIĆ

OSEČINA - Predsednik Srbije Aleksandar izjavio je danas tokom obilaska Krušik-Plastike u Osečini da je u toj fabrici zaposleno 210 ljudi i poručio da će država pomoći njenom daljem razvoju i novim ulaganjima, kako bi se još povećao broj zaposlenih.

"Krušik-Plastika je važna za Osečinu, pre svega zbog ljudi koji ovde rade. Gledaćemo kako država može da pomogne daljem razvoju i novim ulaganjima, jer želimo da podržimo one koji će da zapošljavaju ljude i stvaraju nova radna mesta", rekao je Vučić.

On je naglasio da je važno da fabrika koja ovde radi već 71 godinu nastavi da se razvija, ulaže u proizvodnju i obezbeđuje sigurnost ljudima koji ovde rade.

Direktor preduzeća "Krušik-Plastika" a.d. u Osečini Zoran Urošević je podsetio da je 2022. godine ovo preduzeće privatizovano, dodajući da im je potrebno 3,5 miliona evra zbog investiranja u neke nove proizvode i nove tehnologije kako bi održali nivo poslovanja.

Urošević je rekao da Krušik godinama već ima 210 zaposlenih, a da će ih biti više ukoliko budu radili za fabriku "Sloboda" ručni bacač - banser za zolju. "Mi smo spremni da nešto pomognemo, ne mogu da vam obećam sve, ali nešto smo spremni da pomognemo" rekao je on.

Obilazak preduzeća "Krušik-Plastika" a.d.

Predsednik je obišao preduzeće "Krušik-Plastika" a.d. u Osečini. Vučića je dočekao predsednik opštine Osečina Nikola Tomić i direktor preduzeća Zoran Urošević.

Zajedno sa predsednikom Vučićem bili su ministri Adrijana Mesarović, Dragan Glamočić i pomoćnik ministra građevinarstva, saobraćaja i infrastrukture Miroslav Alempić.

Preduzeće Krušik-plastika a.d. osnovao je 1975. godine valjevski Krušik kao frabriku za preradu plastičnih masa namenjene za potrebe skoro svih privrednih delatnosti, među kojima su građevnska, hemijska, prehrambena, automobilska i industrija naoružanja i vojne opreme.

Kako se navodi na zvaničnom sajtu preduzeća, godinama unazad finalni proizvodi su prisutni ne samo u svim zemljama regiona (Jugoistočna Evropa) već i na tržištima Zapadne Evrope, pre svega Austrije, Belgije i Norveške gde imaju stalne kupce njihovih proizvoda. Takođe, proizvodi kao komponente ugrađene u razne uređaje partnera tog preduzeća, distribuiraju u blizu 50 država širom sveta ukčljučujući SAD i Rusiju. 

Šljiva je prvi srpski prepoznatljiv brend i stub srpske poljoprivrede

Aleksandar Vučić izjavio je na otvaranju Sajma šljiva u Osečini da je šljiva za nas Srbe najvažnija marka i prva marka koja je prešla okeane, kao i prvi svetski prepoznatljiv proizvod i istakao da je šljiva stub srpske poljoprivrede.

"Danas se okupljamo da proslavimo plod koji je nama više od voća, plod koji je vekovima unazad oblikovao život, privredu i identitet čitavog kraja. To je uvek bio rezultat marljivosti i umeća naših predaka, domaćina koji su u sušarama Podgorine, u kazanima za rakiju i u pekmezarama stvarali proizvode koji mogu da se mere sa najboljima na svetu", rekao je Vučić.

Intext service Video

On je istakao da je zahvaljujući upravo toj tradiciji šljiva postala stub srpske poljoprivrede, a Podgorina njeno prirodno središte. "Istorija našeg šljivarstva proteže se duboko u prošle vekove, od manastirskih i feudalnih poseda srednjeg veka, preko velikog uzleta u doba Miloša, kada je izvoz šljive postao jedan od najunosnijih poslova tadašnje Srbije. Šljiva od 1864. prestaje da bude sirovina za rakiju i pekmez i počinje da se suši za trgovinu, a upravo ta sušena šljiva postaje glavni srpski brend pre nego što smo taj izraz i čuli", rekao je Vučić.

Istakao je da nam je šljiva donela ugled pouzdanog i kvalitetnog proizvođača na evropskom i svetskom tržištu. "Veliki Dobrica Ćosić je napisao: Putniče što ideš iz daljine sive, zapamti ovu poslovicu prostu - kuća pred kojom ne cvetaju šljive, ne nada se više ni suncu ni gostu. Još davne 1879. kneževina Srbija je izvezla u Sjedinjene Američke Države preko 37. 500 tona šljiva, u vrednosti od čak 30 miliona tadašnjih dolara. U doba kad je Srbija tek gradila svoje institucije i svoju međunarodnu reputaciju, šljiva sa ovih brda već je stizala na trpeze daleko preko Atlantika", rekao je Vučić.

Service Photo Gallery

Naglasio je da ta ista snaga živi u više od 2.700 domaćinstava Osečine koja se bave šljivarstvom. "Ono što su vam preci ostavili u amanet, nastavljate da negujete, unapređujete i ponosno predstavljate u celom svetu. Danas, na mnogo štandova, predstavljaju se sveža šljiva, sušena, pekmez, slatko i rakija, sve brendovi ovog kraja. Ovo je prozor kroz koji i strani gosti i potencijalni investitori gledaju na Osečinu i na Srbiju. Naš zadatak danas je isti kao i zadatak naših predaka pre 150 godina - da negujemo kvalitet, da hrabro izlazimo na svetska tržišta i da ne dozvolimo da ono što smo stvarali generacijama bude zaboravljeno", rekao je Vučić.

Predsednik Vučić započeo posetu Mačvanskom okrugu; Otvorio Sajam šljiva u Osečini

U Osečini je danas otvoren 17. Sajam šljiva, a prisustvovao je i predsednik Srbije Aleksandar Vučić u okviru posete Kolubarskom i  Mačvanskom okrugu. Predsednika je dočekao veliki broj građana sa zastavama Srbije.

Service Photo Gallery

Ceremonija otvaranja počela je intoniranjem himne "Bože pravde", nakon čega su dodeljena priznanja.

Prisustvuju i ministarka privrede Adrijana Mesarović, vladika valjevski Isihije i predstavnici lokalne samouprave.

Ove godine, predsednik opštine Osečina Nikola Tomić dodelio je plaketu Agranela ​d.o.o. Valjevo kao najvećem izvozniku suve šljive iz Srbije i izvozniku suve šljive sa teritorije Osečine - "Podgorina - voće d.o.o".

Service Photo Gallery

Sajam šljiva u Osečini ima za cilj očuvanje tradicije šljivarstva, promociju poljoprivrede i domaćih proizvoda Podgorine, a tokom tri sajamska dana, do 3. septembra, posetioce očekuju izložbe, takmičenja, stručni programi, kulturni sadržaji, predstavljanje tradicionalnih zanata i proizvoda, kao i koncerti.

Sajam šljiva u Osečini nastao je 2006. godine sa idejom da se šljivi, jednoj od najrasprostranjenijih voćarskih kultura u Srbiji i jednom od simbola Podgorine, vrati mesto koje joj pripada, ali i da se unapredi proizvodnja i prerada voća i predstave privredni, turistički i kulturni potencijali ovog kraja.

Ovogodišnji Sajam okupiće proizvođače, poljoprivrednike, izlagače i posetioce iz Srbije i regiona, a poseban deo programa posvećen je predstavljanju novih znanja i tehnologija u voćarstvu i preradi voća.