27. novembar 2025 11:38
Pokret "Dan bez kupovine" jača kao odgovor na konzumerizam Crnog petka
Foto: AP Photo/David Zalubowski
BRISEL - Dok globalni šoping događaji poput Crnog petka postoje decenijama, antipotrošački pokreti, među kojima prednjači "Dan bez kupovine" (Buy Nothing Day), privlače sve veći broj pristalica u nastojanju da ukažu na štetnost prekomerne potrošnje.
Trend prekomerne kupovine, podstaknut društvenim mrežama, influenserima, agresivnim marketinškim kampanjama i stalnim popustima, poslednjih godina dodatno je ojačao, prenosi Juronjuz.
Crni petak, koji se obeležava sutra i zvanično označava početak praznične kupovine, nekada jednodnevni događaj, sada obuhvata i vikend, uključujući ponedeljak, a u pojedinim regionima i čitavu nedelju.
Upravo zbog toga širom sveta jačaju antipotrošački pokreti koji žele da ublaže efekte masovne kupovine.
Najpoznatiji među njima je "Dan bez kupovine" međunarodni dan protesta koji se održava istog dana kada i Crni petak.
Pokret ohrabruje građane da tokom 24 sata ne kupe nijedan proizvod, ni na internetu ni u prodavnicama, kako bi se skrenula pažnja na negativne posledice prekomerne potrošnje.
Dan bez kupovine pokrenuo je 1992. godine kanadski umetnik Ted Dejv, a kasnije ga je globalno popularizovao antipotrošački magazin "Adbusters", dok se danas obeležava u više od 60 zemalja.
Cilj pokreta je i smanjenje otpada, podizanje svesti o uticaju pakovanja, transporta i proizvodnje na životnu sredinu, kao i podsticanje na promišljenije potrošačke navike.
Promovišu se aktivnosti koje nisu zasnovane na potrošnji poput druženja sa porodicom i prijateljima, boravka u prirodi, učešća u lokalnim manifestacijama i jačanju zajednice.
Pokret ukazuje i na šire društvene teme, uključujući socijalnu nejednakost i zaštitu životne sredine.
U prvi plan stavlja ponovnu upotrebu i kupovinu polovnih proizvoda, što sprečava stvaranje otpada i pomaže domaćinstvima sa nižim prihodima.
Zbog činjenice da se održava istog dana kao Crni petak, Dan bez kupovine postao je svojevrstan "protivotrov" globalnoj potrošačkoj kulturi, ali je istovremeno izazvao podeljena mišljenja na internetu.
Jedni podržavaju štedljivost i održivu kupovinu, dok drugi smatraju da, u vreme kada su nekadašnji životni ciljevi poput kupovine stana ili sigurne penzije nedostižni mlađim generacijama, mali lični "luksuzi" ne bi trebalo da budu predmet osude.
Ove godine Crni petak suočen je sa još većim kritikama zbog rasta antipotrošačkih inicijativa i bojkota, uključujući "Dan bez kupovine", kampanju "Ne kupujemo" i "Naterajmo Amazon da plati".
Pokrenut je i masovni bojkot kupovine od 25. novembra do 1. decembra, prvenstveno usmeren na velike korporacije poput Amazona, Home Depota i Targeta, zbog navodnih kršenja radnih prava, podrške američkom Donaldu Trampu i povlačenja iz programa jednakosti, raznolikosti i inkluzije.
Organizatori ovih kampanja pozivaju građane da tokom prazničnih dana umesto velikih lanaca podrže lokalne, održive i "second hand" prodavnice, posebno one u vlasništvu manjinskih i imigrantskih i zajednica.