6. april 2024 10:35

Pajkić: Srbija uvek bila na strani pravde, istine i humanizma

Izvor: TANJUG

podeli vest

Pajkić: Srbija uvek bila na strani pravde, istine i humanizma

Foto: TANJUG/JADRANKA ILIĆ

BEOGRAD - Državni sekretar u ministarstvu za rad, zapošljavanje, boračka i socijalna pitanja Lav Grigorije Pajkić izjavio je danas, povodom obeležavanja godišnjice šestoaprilskog bombardovanja Beograda, da je Srbija uvek u svojoj istoriji, kao i 1941. godine, bila na strani pravde, istine i humanizma.

"Srbija danas baštini tekovine antifašizma i slobodarske tradicije. Samo jaka, stabilna, demokratska Srbija može biti garant slobodnog, dostojanstvenog i kvalitetnog života svih njenih građana, bez obzira na njihovu nacionalnu, versku ili političku pripadnost. Na današnji dan, koji predstavlja stalnu opomenu, Republika Srbija odlučno odbacuje svaki oblik neonacizma, neofašizma, netrpeljivosti i mržnje", rekao je Pajkić.

Kako je naveo, Srbija je deo demokratskog sveta, zasnovanog na principima i idealima antifašizma, radnopravnosti i napretka.

Ceremonija polaganja venaca i odavanja počasti povodom obeležavanja Dana sećanja na početak Drugog svetskog rata u Jugoslaviji održana je na Novom groblju, u Aleji stradalih u šestoaprilskom bombardovanju.

Vence i cveće položili su predstavnici ministarstva za rad, zapošlјavanje, boračka i socijalna pitanja, Grada Beograda, ambasadori Nemačke, SAD i Velike Britanije Anke Konrad, Kristofer Hil i Edvard Ferguson, boračkih i udruženja za negovanje tradicija, potomci stradalih i građani.

U Aleji stradalih sahranjеna su 1.992 sugrađana. Od tog broja, idеntifikovano je 631 licе.

Dan sećanja na početak Drugog svetskog rata u Jugoslaviji obeležava se sećanjem na 6. april 1941. godine, kada je u 6.30 časova ujutru počeo vazdušni napad nacističke Nemačke na Beograd.

Beograd, koji je tri dana pre početka bombardovanja proglašen otvorenim gradom, napala su 234 bombardera i 120 lovaca.

U bombardovanju, nastavljenom i naredna dva dana, poginulo je oko 2.500 ljudi.

Uništeno je više stotina zgrada, među njima i zdanje Narodne biblioteke Srbije, sa oko 350.000 knjiga, uključujući srednjovekovne rukopise i druga dela od neprocenjive vrednosti za srpsku kulturu.