5. mart 2024 11:59

Đedović Handanović: Pokrenuli smo zelenu tranziciju, ali nema zatvaranja termoelektrana preko noći

Izvor: TANJUG

podeli vest

Đedović Handanović: Pokrenuli smo zelenu tranziciju, ali nema zatvaranja termoelektrana preko noći

Foto: TANJUG/JADRANKA ILIĆ

KOPAONIK  - Ministarka rudarstva i energetike Dubravka Đedović Handanović izjavila je danas, na Kopaonik biznis forumu, da je Srbija nepovratno pokrenula proces zelene tranzicije, ali da moramo da budemo svesni određenih ograničenja i poručila da nema govora o zatvaranju termoelektrana preko noći, jer bi to ugrozilo snabdevanje građana i privrede i dovelo našu zemlju u energetsku zavisnost. Ministarka je na panelu "Put ka energetskoj tranziciji" istakla da je započet i proces transformacije EPS-a i drugih velikih državnih energetskih preduzeća koji će biti nastavljen, kako bi se kroz reforme uvelo profesionalno upravljanje i veća efikasnost njihovog poslovanja. "Uspeli smo da preokrenemo priču i promenimo kontekst i regulatorni okvir, kao i da pokrenemo nepovratan proces zelene tranzicije u našoj zemlji. Ali, moramo odgovorno to da radimo i budemo svesni ograničenja i polazne pozicije, koja je ipak nezahvalna po pitanju našeg energetskog miksa, jer se više od 60 odsto oslanjamo na energiju iz uglja", navela je Đedović Handanović. Poručila je da je cilj da se ubrza energetska tranzicija, ali na odgovoran način, kako taj proces ne bi išao na uštrb enegetske nezavisnosti i stabilnosti. Ministarka je rekla da je zato važno da se i dalje radi na alternativnim pravcima i izvorima snabdevanja. "Pokrenuli smo reforme u energetskom sektoru, u velikim javnim preduzećima što se tiče upravljanja, organizovanja i transformacije koja ne može preko noći da se desi. Ne možete velike sistem za pet meseci da transformišete, ali smo to pokrenuli. Moramo da imamo energetska preduzeća kojima se profesionalno upravlja, ali koja prate državnu politiku. To je put koji smo utrli kroz reformu EPS, koji će biti nastavljen", navela je Đedović Handanović. Naglasila je da se tranzicijom ne sme ugroziti snabdevanje energijom. Ne možete da zatovrite termoneltrane preko noći jer onda morate da uvozite energente, a ne znate šta može sve da se desi i kakve će biti cene na tržištu, dodala je ministarka. Rekla je da, ako se isključivo opredelite za obnovljive izvore energije, onda postajte zavisni i izlažete tržišnim rizicima građane i privredu. "Želimo da zaštitimo naše građane i privredu i imamo dovoljno energenata", navela je ministarka. Rekla je da je država morala da donese teške odluke kada su u pitanju cene električne energije i gasa, ali da su bile neophodne pre svega da reflektuju potrebu da ta preduzeća budu konkurentnija, da imamo više sredstava, da možemo da ulažemo u investicije. "Ne možemo da kapitalno menjamo naše sektore u energetici sa prihodima i cenama koje su sada, a one su i dalje i posle svih ovih povećanja među najnižima u Evropi i u regionu", rekla je ministarka. Kaže da smo se nalazili dve, tri godine u "jednom dedloku" kada nismo mogli sami sebe da otkočimo, jer su investitori nagomilavali zahteve za obnovljivim izvorima energije, za realizacijom projekata. "Mi smo započeli projekte kada je u pitanju elektromreža Srbije od 550 miliona evra, želimo da pojačamo povezanost sa Rumunijom, nastavimo da završimo Transbalkanski koridor sa Crnom Gorom i sa Bosnom i Hercegovinom, da radimo na pripremi projekta Panonskog koridora koji će bolje da nas poveže sa Mađarskom, da radimo na Centralno-balkanskom koridoru, koji će da pojača naše kapacitete ka Bugarskoj i ka Bosni i Hercegovini, znači centralnoj Srbiji, kao i da povećemo kapacitete kada su u pitanju Beograd i Vojvodina realizacijom projekta Beogrid, što će da doprinese većoj integraciji obnovljivih izvora energije", navela je ministarka. Kako je rekla, pokrenuta su istorijski najveća ulaganja u distributivnu mrežu, od preko 440 miliona evra, što za ugradnju pametnih brojila, što za nove transformacione stanice, zamenu i postavljanje betonskih bandera širom Srbije. Kada su novi energetski kapaciteti u pitanju, planiraju se projekti poput RHE Bistrica, Đerdap 3, novih jedan gigavata iz solarnih kapaciteta koje smo počeli da pregovaramo sa južnokorejskom kompanijom. Ministarka je rekla da se planira i jedna gigavat iz energije vetra, kao i realizacija preko sprovedenih aukcija 1.300 megavata. Đedović Handanović je istakla da je otkočen projekat vetroparka Kostolac i da se trenutno izvode radovi na temeljima za stubove. "Pokrenuli smo projekat da bismo ga imali na mreži 2025. Takođe, otkočili smo veoma važan projekat odsumporavanja u Obrenovcu TENT A. Ispregovarali smo sa izvođačima sve one nesuglasice koje su postojale u septembru, dogovorili novi aneks ugovora i mi ćemo taj projekat koji će pre svega biti značajan za smanjenje štetnih gasova u Obrenovcu i okolini završiti u martu mesecu. Naši partneri iz Japana su jako zadovoljni, sa njima smo nastavili da pregovaramo da obezbedimo finansiranje za novu reverzibilnu hidroelektranu Bistrica. Znamo da je japanska tehnologija tu u vrhuncu u celom svetu", rekla je Đedović Handanović. Naglasila je da ne možemo samo energijsku tranziciju da baziramo na električnoj energiji, već da moramo da radimo i na saobraćaju i korišćenju električnih vozila. "Šta nam je potrebno za proizvodnju električnih vozila, koliko su tu kritične mineralne sirovine neophodne da daju svoj doprinos, koliko je cela zelena tranzicija, koliko je uvezana sa njihovom dostupnošću i to da jednostavno su svi prepoznali da možda ćemo imati tu određene probleme ako se ne posvetimo više rudarstvu i više pre svega eksploataciji, naravno uz sve norme poštovanja zaštite životne sredine, da dođemo do neophodnih na globalnom nivou kritičnih sirovina", rekla je ministarka.