11. maj 2026 18:00
Kaja Kalas: Šmitovog naslednika bi u junu trebalo da izabere Veće za sprovođenje mira
podeli vest
Foto: AP Photo/Virginia Mayo
BRISEL - Visoka predstavnica EU za spoljnu i bezbednosnu politiku Kaja Kalas izjavila je danas da bi funkcionisanje BiH, nakon odlaska Kristijana Šmita, moglo postati komplikovanije, a da je u interesu EU da ta zemlja ostane na evropskom putu.
Kristijan Šmit, koji u Republici Srpskoj nije priznat za visokog predstavnika, odlazi iz BiH. Njegov odlazak potvrđen je ranije danas iz OHR-a. Republika Srpska ne priznaje Šmita za visokog predstavnika jer njegovo imenovanje nije potvrđeno u Savetu bezbednosti UN kako je to predviđeno dejtonskim mirovnim sporazumom.
“Ministri se slažu da je u interesu Evropske unije da ne dopusti da zemlja skrene s evropskog puta i da se treba držati zajedno u pronalaženju Šmitovog naslednika:, rekla je Kalas nakon završetka sastanka evropkih ministara spoljnih poslova.
Dodala je da bi Šmitovog naslednika u junu trebalo da izabere Veće za sprovođenje mira, tela čiji Upravni odbor čine Francuska, Italija, Japan, Kanada, Nemačka, Rusija, SAD, Velika Britanija, EU i Organizacija islamske konferencije (OIC) koju predstavlja Turska, prenosi Hina.
“Mislim da funkcionisanje ove zemlje može postati komplikovanije. Da, mislim da zapravo može”, rekla je Kalas.
Iz OHR je saopšteno da Šmit ostaje u BiH do izbora "njegovog naslednika".
EU uvodi sankcije izraelskim kolonistima
Ministri spoljnih poslova Evropske unije usvojili su danas odluku da uvedu sankcije izraelskim kolonistima zbog nasilja nad Palestincima, saopštila je danas šefica evropske diplomatije Kaja Kalas, dodajući da su sankcije uvedene i pojedinim priipadnicima Hamasa.
"Vreme je da se to pokrene. Ektremizam i nasilje donose poseldice", napisala je ona na svom nalogu na mreži X.
Prethodno su Ujedinjene nacije saopštila da je Izrael prisilno raselio skoro 40.000 Palestinaca iz njihovih domova širom okupirane Zapadne obale od početka prošle godine. Izraelske snage i naoružani doseljenici sprovode kontinuirane napade širom gradova Zapadne obale pod vojnom zaštitom, ciljajući civile i njihove domove.
Izrael i dalje kontroliše više od polovine Gaze, dok su gotovo svi preostali objekti uništeni. Skoro celo stanovništvo od više od dva miliona Palestinaca sada živi u uskom priobalnom pojasu, uglavnom u šatorima i oštećenim zgradama, pod kontrolom Hamasa.
Očekuje se usvajanje novih sankcija Rusiji, uskoro isplata 1. rate kredita Kijevu
Kaja Kalas najavila je danas dalji rad na uvođenju sankcija Rusiji, i rekla da se nada da će uskoro početi isplata prve rate dogovorenog kredita od 90 milijardi evra za Ukrajinu.
"Videli smo da je primirje koje je Vladimir Putin želeo bilo veoma cinično kako bi zaštitio svoju paradu, dok su istovremeno napadani civili u Ukrajini, Ukrajina se pridržavala primirja kao i prethodnih predloga za bezuslovna primirja, dok Rusija to nije poštovala. Danas takođe očekujemo napredak u vezi sa sankcijama usmerenim na one koji pomažu u vezi sa deportovanom ukrajinskom decom", izjavila je Kalas.
Galerija
Prema njenim rečima, Evropska unija bi mogla da uskoro da krene i sa isplatom prve rate dogovorenog kredita od 90 milijardi evra za Ukrajinu.
"Nadam se da ćemo sledeće nedelje moći da isplatimo prve rate", rekla je Kalas.
Kalas odbacila Putinov predlog da Šreder učestvuje u pregovorima EU sa Rusijom
Kalas je odbacila predlog ruskog predsednika Vladimira Putina da bivši nemački kancelar Gerhard Šreder predstavlja Evropu u budućim pregovorima sa Moskvom o evropskim bezbednosnim aranžmanima.
"Ukoliko Rusiji damo pravo da imenuje pregovarača u naše ime, znate, to ne bi bilo veoma mudro", rekla je Kalas novinarima u Briselu, prenosi Rojters.
Navela je da bi, s obzirom na to da je Šreder lobirao za ruske državne kompanije, "sedeo na obe strane stola".
Ruski predsednik Vladimir Putin izjavio je da, ukoliko dođe do pregovora EU i Rusije, Šreder bi bio njegov preferirani posrednik.
Jedan nemački zvaničnik ocenio je da ponuda nije kredibilna jer Rusija nije promenila nijedan od svojih uslova, dodajući da bi prvi test bio da li je Moskva spremna da produži trodnevni prekid vatre, prenosi Rojters.