Patrijarh Porfirije: Sveti Sava bi nam danas rekao da najpre zavađena braća treba da se pomire
27. januar 21:35
3. januar 2024 14:16
podeli vest
Foto: PROMO
TRST - Dva igrana filma "Ne očekujte previše od kraja sveta" Radua Judea i "Zelena granica" Agnješke Holand otvoriće 19. januara jubilarni 35. Filmski festival u Trstu (Italija) u Teatru Miela i 23. januara u Politeama Rossetti, saopštila je direkcija ove medjunarodne filmske manifestacije.
Zbog složenosti rasporeda u pozorištu, 35. izdanje festivala u Trstu, koji se održava od 19. do 27. januara, predstaviće dva zvanična otvaranja sa navedena dva filma tokom različitih dana u svoja dva tradicionalna glavna prostora.
Kako navode iz direkcije, ovo je dvostruka prilika da se na pravi način prikažu dva filma koja su dominirala u poslednjih nekoliko meseci 2023. i koja su prepoznata kao neki od velikih evropskih filmova godine još od premijera u Lokarnu (Švajcarska) i Veneciji (Italija).
Nagrade “Sindacato Nazionale Critici Cinematografici Italiani” za najbolji film 2023. osvojili su filmovi – “Pacifikacija” Alberta Sera i “Kidnapovani” Marka Belokija.
Festival će 19. januara otvoriti premijera u Teatru Miela “Ne očekujte previše od kraja sveta”, rumunsko ostvarenje kao vrtoglavi esej o samoj kinematografiji i eksplozivna kritika cinizma modernog kapitalizma. To je sveobuhvatan film u koprodukciji Rumunije, Luksemburga, Francuske i Hrvatske, koji uskoro stiže u italijanske bioskope pun ironije, koji obrušava moralističkim ispadima i prepun je eruditskih citata.
To potvrđuje genijalnost rumunskog reditelja Radua Judea, ranije dobitnika Zlatnog medveda i dobitnika specijalne nagrade žirija u Lokarnu za ovaj najnoviji film, filmskog stvaraoca čiji je “talenat toliko originalan koliko je nemoguće klasifikovati”, opisuje svetska kritika.
Drugi dan otvaranja 23. januar je rezervisan za prostor Politeama Rossetti u Trstu, sa filmom “Zelena granica” Agnješke Holand, dobitnik specijalne nagrade žirija na Venecijanskom filmskom festivalu 2023, koji će biti u redovnom prikazivanju u Italiji od 8. februara.
Tako će biti označen povratak velikog majstora evropske kinematografije – poljske rediteljke Agnješke Holand. To je film koji je istovremeno neugodan za gledanje i ispunjen osećajem pravde, opisuju iz direkcije festivala u Trstu.
Snimljena impresivno u crno-beloj tehnici, i sa beskompromisnom grubošću koju je ponekad teško podneti, priča se fokusira na tragičnu sudbinu migranata koji se upuštaju u Evropu (u ovom slučaju sa granice između Belorusije i Poljske) u potrazi za dobrodošlicom.
Ovde su vlade odavno nestale, a prisutan je osećaj solidarnosti koji izgleda da imaju samo neki pojedinci, često ilegalno.
Ponovo će biti predstavljena tradicionalna saradnja između Filmskog festivala u Trstu i “Sindacato Nazionale Critici Cinematografici Italiani” (SNCCI – Unija italijanskih filmskih kritičara), koji će svoje nagrade za najbolje filmove 2023. godine objaviti na sceni Politeama Rossetti.
Biće uručene dve nagrade – za najbolji italijanski film i za najbolji međunarodni film. Italijanski film koji je dobio najviše glasova među članovima sindikata kritičara je “Kidnapovani” Marka Belokija, koji je prethodno nagrađen istim priznanjem 2020. za svoje ostvarenje “Izdajnik”.
Film “Pacifikacija” Alberta Sere proglašen je za najbolji film u celini, među svim onima koji su prikazani u italijanskim bioskopima tokom 2023. godine.
U ovom slučaju, od 28 u užem izboru kritičara, taj film je izabrala namenska komisija čiji su članovi bili Pedro Armocida, Paola Kasela, Masimo Kauzo, Adrijano De Grandis, Frančesko Di Pače, Fabio Ferceti, Beatris Fjorentino, Federiko Đironi, Roberto Manasero, Rafaele Mil, Paolo Mereti, Ana Marija Paseti, Kristijana Paterno, Đulio Sangiorgio i Serđo Soco.
Osnovan u godinama koje su neposredno prethodile padu Berlinskog zida, Filmski festival u Trstu je vodeći italijanski događaj posvećen kinematografiji centralne i istočne Evrope.
Više od tri decenije, sada več 35 godina, ovaj festival je promovisao filmove zemalja i režisera koji su često manje afirmisani, ili čak nepoznati italijanskoj i uopšte, zapadnoj publici.
27. januar 21:35
27. januar 20:55
27. januar 20:47
27. januar 22:33
27. januar 18:44
27. januar 15:55
27. januar 15:10
27. januar 22:33
27. januar 22:14
27. januar 21:52
27. januar 21:17
27. januar 14:13
27. januar 13:32
27. januar 13:08
27. januar 16:12
27. januar 12:46
27. januar 10:26
25. novembar 17:40
24. novembar 14:51
23. novembar 17:21
23. novembar 15:59
25. januar 09:16
18. januar 10:00
11. januar 09:30
27. januar 12:51
27. januar 09:26
25. januar 16:12