23. novembar 2025 05:00

Dogodilo se na današnji dan..

Izvor: TANJUG

podeli vest

Dogodilo se na današnji dan..

Foto: Shutterstock.com/Triff, ilustracija

BEOGRAD - Danas je nedelja, 23. novembar, 327. dan 2025. Do kraja godine ima 38 dana.

1221 - Rođen je kastiljanski kralj Alfonso X Učeni, utemeljivač zakonodavstva, pokrovitelj nauke i zanatstva. Tokom vladavine, Kastiljom i Leonom od 1252. do smrti 1284. dvor u Toledu je pretvorio u svojevrstan centar i utočište za brojne učene ljude, uključujući i Jevreje, Mavare (Arape). Njegovim zalaganjem prevedeni su Sveto pismo, Talmud i Kuran i napisan je niz značajnih dela: "Kraljevski zakon", "Astrološka znanja", "Mineralogija", a 1270. je započeto pisanje "Velike i opšte istorije". Zauzeo je 1262. luku Kadis na obali Atlantskog okeana, okončavši petovekovnu mavarsku okupaciju grada.

1831 - Štrajk lionskih tkača prerastao je u oružani ustanak. Posle dvodnevnih borbi, tkači i drugi radnici zauzeli su Lion i izabrali privremenu vladu, ali je početkom decembra u grad ušla vojska i ponovo uspostavila poredak. Njihovi zahtevi su odbačeni. Bila je to prva masovna pobuna te vrste u postrevolucionarnoj Francuskoj.

1853 - Umro je srpski lekar i kulturni radnik Jovan Stejić. Studirao je u Pešti i Beču i potom bio lekar u Šapcu, Kragujevcu i Valjevu. Bio je načelnik saniteta, sekretar Državnog saveta, u filozofskim spisima racionalist i protivnik verskog fanatizma. Autor je i jedne kritike Vukovog prevoda "Novog zaveta". 1855 - Rođen je srpski pisac Stevan Sremac, član Srpske kraljevske akademije, jedan od najistaknutijih realista u srpskoj književnosti. Gimnaziju i istorijsko-filološke studije završio je u Beogradu, gde ga je, iz rodne Sente, doveo ujak Jovan Đorđević, takođe poznati pisac. Bio je dobrovoljac u oslobodilački ratovima Srbije 1876-78 Veći deo života proveo je kao srednjoškolski profesor po provincijskim mestima Srbije. Pisao je duhovite pripovetke najčešće iz života provincije u kojima je opisivao naravi i specifične ljudske tipove, neretko utemeljene na realnim događajima. Pod naslovom "Iz knjiga starostavnih" objavio je poetizovane pripovetke iz prošlosti Srba. Ostala dela: drame "Ivkova slava", "Zona Zamfirova", romani "Pop Ćira i pop Spira", "Vukadin", politička satira "Limunacija na selu".

1876 - Rođen je španski kompozitor i pijanista Manuel de Falja, čija su dela sinteza andalužanske narodne muzike i francuskog impresionizma. Nastojao je da oslobodi špansku muziku vekovnog italijanskog uticaja. U Francuskoj je komponovao popularna dela "Noći u španskim vrtovima" i "Sedam španskih narodnih pesama", a po povratku u otadžbinu izvedeni su baleti "Ljubav čarobnica" i "Trorogi šešir". Razočaran diktaturom generala Franciska Franka, uspostavljenoj u Španiji posle građanskog rata, 1939. je otišao u Argentinu u kojoj je ostao do smrti 1946.

1881 - Rođena je srpska književnica Milica Janković. Slikarsku školu završila je u Beogradu a usavršavala se u Minhenu. Radila je kao nastavnik crtanja. Kao posledica teške bolesti, veći deo života provela je vezana za postelju. Dela: zbirke pripovedaka "Ispovesti", "Neznani junaci", romani "Pre sreće", "Plava gospođa".

1883 - Rođen je meksički slikar Hose Klemente Orosko. Smatran je najvećim slikarom murala u 20. veku i dekorisao je mnoge građevine širom Meksika i SAD. Inspirisao se indijanskim i staromeksičkim motivima.

1887 - Rođen je američki filmski glumac Boris Karlof. Glumio je u prvim horor filmovima i četiri decenije je bio neka vrsta zaštitnog znaka tog žanra. Filmovi: "Zakon podzemlja", "Ludi genije", "Frankeštajn", "Lice sa ožiljkom", "Izgubljena patrola", "Mumija", "Maska Fu Mančua", "Stara mračna kuća", "Čudotvorac", "Crna mačka", "Frankeštajnova nevesta", "Hodajuća smrt", "Frankeštajnov sin", "Teror", "Mete".

1890 - Veliko vojvodstvo Luksemburg osamostalilo se od Holandije.

1896 - Rođen je čehoslovački lider Klement Gotvald, predsednik Čehoslovačke od 1948. do smrti 1953. Generalni sekretar Komunističke partije Čehoslovačke postao je 1929. a 1935. izabran je za jednog od sekretara Kominterne. Po povratku u zemlju iz Moskve posle Drugog svetskog rata 1945. postao je zamenik predsednika vlade, ubrzo i šef vlade. Posle ostavke Eduarda Beneša postao je predsednik Čehoslovačke.

1933 - Rođen je je Kšištof Penderecki, poljski kompozitor i dirigent. Najznačajniji je predstavnik modernizma i avangarde u poljskoj muzici, uz Vitolda Lutoslavskog. Bio je osobeni inovator novih perspektiva u muzici. Dela: "Simfonija br. 3", "Tužbalica žrtvama Hirošime", "Pasija po Luki", "Poljski rekvijem".

1940 - Vlada rumunskog diktatora Jona Antoneskua pristupila je Trojnom paktu.

1945 - Umro je srpski slikar Ljubomir Ivanović, pionir srpske grafike. Posle studija na Državnoj akademiji u Minhenu, bio je profesor Umetničke škole u Beogradu. U srpskom slikarstvu razvio je crtež od pomoćne slikarske discipline do samostalnog umetničkog dela. Njegovi izvanredni realistički crteži, s motivima iz raznih krajeva naše zemlje imaju, uz umetničku, i izuzetnu dokumentarnu vrednost. Izradio je dve mape linoreza: "Stari Pariz" i "Iz naših krajeva" i tri albuma crteža olovkom: "Iz Južne Srbije", "Predeli Šumadije i Južne Srbije" i "Jugoslovenski predeli".

1961 - Dominikanska Republika promenila je naziv glavnog grada Siudad Truhiljo u Santo Domingo.

1971 - Narodna Republika Kina je postala stalna članica Saveta bezbednosti OUN.

1976 - Umro je francuski pisac i političar Andre Malro, ministar u vreme Šarla de Gola. Bio je učesnik pokreta otpora Francuske tokom Drugog svetskog rata, a izvesnu ulogu imao je i u vreme Španskog građanskog rata. U mladosti je bio avanturista, pa i kontroverzni antikvar. Kao ministar kulture bio je neumoran i široke ruke. Prethodno je vodio resor informisanja. Kao literata odnosno publicista uživao je opšte uvažavanje, nezavisno od političkih uverenja i predrasuda. Dela: "Kraljevski put", "Nada", "Altenburški orasi", "Antimemoari", "Iskušenje Zapada", "Osvajač", "Ljudska sudbina", "Imaginarni muzej", "Ogled o Goji", "Metamorfoza bogova".

1978 - Ciklon je usmrtio najmanje 1.000 osoba na istočnoj obali Šri Lanke.

1980 - U južnom italijanskom gradu Eboli u zemljotresu je poginulo 2.735 lica.

1983 - Sovjetski Savez je napustio razgovore o ograničenju naoružanja u Ženevi u znak protesta zbog razmeštanja američkih krstarećih raketa u Evropi.

1994 - Velika količina uranijuma pogodnog za izradu atomskog oružja, iz Kazahstana je, kako je objašnjeno iz bezbednosnih razloga, prebačena u SAD.

1995 - Umro je francuski filmski režiser Luj Mal. Njegova filmska ostvarenja odisala su naglašenim intelektualizmom. Filmovi: "Lift za gubilište", "Ljubavnici", "Zaza u Metrou", "Privatan život", "Viva Marija", "Kalkuta", "Lakom Lisjen", "Crni mesec", "Atlantik siti".

1996 - Oteti etiopski avion "Boing 767" sa 163 putnika i 12 članova posade, pao je u more blizu Komorskih ostrva pošto je ostao bez goriva. U nesreći je poginulo 125 osoba.

1997 - Umro je Ivan Đurić, srpski istoričar, vizantolog, i političar. Diplomirao je na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu. Bio je profesor na katedri za Istoriju Vizantije i saradnik Vizantološkog instituta Srpske akdemije nauka i umetnosti, kao i gostujući profesor u Francuskoj, da bi se ranih devedesetih posvetio politici. Dela: "Sumrak Vizantije" (proširen doktorat pod nazivom "Vreme Jovana VIII Paleologa") saradnik na zajedničkom delu "Oksfordski rečnik Vizantije".

2003 - Predsednik Gruzije Eduard Ševarnadze podneo je ostavku, kao posledica masovnih demonstracija njegovih političkih

protivnika.

2006 - U Bagdadu su najmanje 202 osobe ubijene a 250 je ranjeno u seriji napada, prilikom eksplozija 3 automobila bombe, napada bombaša samoubica, kao i u minobacačke vatre.

2006 - Umro je francuski glumac Filip Noare. U svojoj 55-godišnjoj karijeri snimio je 125 filmova i osvojio je dva puta francusku filmsku nagradu - Cezar, za najboljeg glumca, 1976. i 1990. za uloge u filmovima "Stara puška" u kome je igrao sa Romi Šnajder i "Život i ništa drugo".

2007 - Umro je Vladimir Krjučkov, poslednji čelnik KGB-a (Komitet državne bezbednosti Sovjetskog Saveza). Krjučkov, general Sovjetskog Saveza, pedesetih i šezdesetih radio je u diplomatiji, a od 1967. nalazio se u KGB-u. U avgustu 1991. kao pripadnik Državnog komiteta za vanredno stanje, učestvovao je u pokušaju državnog udara, s ciljem očuvanja sovjetske države. Svi pripadnici Komiteta su uhapšeni a Jeljcin ih je amnestirao 1994. Do poslednjeg dana Krjučkov je tvrdio da će SAD nastojati da teritorijalno razbiju i Rusiju.

2021 - Prilikom eksplozije u fabrici "Edepro" u naselju Leštane, Beograd, tri osobe su poginule a 16 je povređeno. Kako je zvanično saopšteno ekspolozija se dogodila u magacinu.

2022 - Preminuo je Puriša Đorđević, reditelj, scenarista, pisac. Rođen 1924. u mladosti je radio kao novinar. Docnije je bio urednik u Filmskim Novostima. Snimio je više od pedeset kratkih i dokumentarnih filmova. Đorđevićeva filmska ostvarenja poput "Sna", "Jutra", "Podneva", "Devojke" svrstala su ga među najznačajnije autore srpske i jugoslovenske kinematografije. Bavio se i literarnim radom. Autor je devet knjiga.

2022 - Preminuo je Milovan Danojlić, srpski književnik, pesnik, član SANU. Diplomirao romanistiku u Beogradu. Izvesno vreme radio je u listu Borba. Prvu knjigu "Urođenički psalmi" objavio je 1957. Sledile su pesničke knjige "Nedelja" (1959), "Noćno proleće" (1960), "Glasovi" (1970), "Čistine" (1973), "Grk u zatvoru" (1975). Pisao je za decu: " Kako spavaju tramvaji" (1959), "Furunica-jogunica" (1969), "Kako živi poljski miš" (1980), "Pesme za vrlo pametnu decu" (1994). Druga dela: "Lirske rasprave" (1967), "Kako je Dobrislav protrčao kroz Jugoslaviju" (1977), "Tajna kokoške Leposave" (1979), "Zmijin svlak" (1979), "Senke oko kuće" (1980), "Brisani prostor" (1984). Prevodio je Brodskog, Siorana, Aragona, Paunda, Jejtsa, Klodela, Šekspira. Bio je predsednik Srpske književne zadruge.

2023 - U masovnom nemirima u Dablinu, Irska, oštečheni su ili uništeni brojni lokali i vozila. Povređeno je oko 60 učesnika, tri osobe teško, kao i niz pripadnika policije. U centru grada, tog dana, dogodio se napad nožem. Pet osoba, uključujući troje dece, povređeno je. Petogodišnja devojčica teže. Iste večeri usledili su masovni nemiri, izazvani činjenicom da je napadač bio imigrant, Alžirac, kako se verovalo motivisan islamskim ekstremizmom.