9. mart 2026 17:01

Evropska komesarka: Zemlje EU da zaštite granice ekosistemima i prirodnim barijerama

Izvor: TANJUG

podeli vest

Evropska komesarka: Zemlje EU da zaštite granice ekosistemima i prirodnim barijerama

Foto: Shutterstock.com/Alexandros Michailidis, ilustracija

BRISEL - Države Evropske unije bi trebalo da obnove ekosisteme i biodiverzitet na svojim kopnenim granicama kako bi ih pomoću prirodnih barijera bolje zaštitili od napada, izjavila je evropska komesarka za životnu sredinu, Džesika Rosvol.

Prema njenim rečima, prirodu bi trebalo iskoristiti u cilju jačanja nacionalne bezbednosti, preneo je "Gardijan".

“Ulaganje u prirodu i njeno korišćenje u zaštiti granica je neophodno, i zapravo time se povećava biodiverzitet”, istakla je Rosvol.

Poljska i Finska, koje dele kopnene granice sa Rusijom ili ruskim saveznicima, ponovo su u područjima u blizini svojih granica stvorile prirodne uslove koji otežavaju invaziju.

“Posetila sam ta područja i videla da na terenu ostavljaju žbunje i drveće, što onda drugima otežava da ga pređu“, rekla je Rosvol.

Ona je dodala da je obnova močvara takođe obezbedila prirodnu barijeru, tako da je tenkovima onda teško da tuda prođu.

Rosvol želi da zemlje tretiraju prirodu kao odbrambeni resurs i da razmotre implikacije svojih ekoloških propusta po nacionalnu bezbednost.

Prema njenim rečima, prosperitetno prirodno okruženje je ključni deo snabdevanja hranom i bezbednom vodom, a oba treba smatrati osnovnim resursima nacionalne bezbednosti.

“Moramo da investiramo u prirodu. Voda je najočigledniji primer. Ako nemamo vodu, nemamo ni bezbednost. Pogledajte Ukrajinu gde je vodna infrastruktura napadnuta. Ključno je investirati u infrastrukturu i zaštititi je“, poručila je zvaničnica EU.

Rosvol je dodala i da zaštita gradova i mesta od poplava takođe treba da se posmatra u smislu bezbednosti.

“Da bismo smanjili uticaj poplava i suša, moramo da investiramo u prirodu i rešenja zasnovana na prirodi poput sunđerastih gradova“, rekla je ona.

Prema rečima Rosvol, mnogi delovi Evrope su već imali apsolutnu krizu sa vodom, i to zbog nestašice, pritiska na resurse, a u nekim slučajevima i nedostatka padavina.

Kako je dodala, iako se ovi problemi razlikuju u zavisnosti od regiona, još jedan problem je zajednički svima i potrebno ga je hitno rešiti.

“Ako pogledate zagađenje i kvalitet vode, imate problem širom Evrope. Nalazimo se na raskrsnici gde zaista moramo da se fokusiramo na vodu. Moramo da sarađujemo kada je u pitanju nestašica vode, ali i njen kvalitet “, upozorila je zvaničnica.

Rosvol, takođe, želi da se EU pozabavi pitanjem “večnih hemikalija“, poznatih kao PFA, koje do sada nisu bile podvrgnute strogim kontrolama i čiji su rizici po ljudsko zdravlje, kroz zagađenje vode i zemljišta, tek nedavno shvaćeni.

“Zaista pokušavam da ubrzam ovo, kako bismo ove godine mogli da damo neka odobrenja i smernice“, istakla je ona.

Ona je ukazala na farmaceutsku i kozmetičku industriju kao dva potencijalna zagađivača koji bi trebalo da plate za čišćenje vode i zemljišta, ali je dodala da bi i drugi mogli da budu odgovorni, kao i nacionalne vlade.

“Čišćenje životne sredine je veće od toga, jer imamo mnogo kontaminiranih žarišta gde verovatno ne znamo ko je zagađivač. I na kraju krajeva, deo ovoga bi možda morao da se plati javnim novcem“, istakla je Rosvol.

Ona je umanjila značaj sukoba između Velike Britanije i EU oko odstupanja Velike Britanije od visokih ekoloških standarda EU nakon Bregzita i insistirala da Unija ne odustaje od svoje zelene agende zbog protivljenja desničarskih populista.

“Mnogo puta sam se sastala sa ministarkom za životnu sredinu Velike Britanije, Emom Rejnolds, i mislim da obe delimo isti stav o ciljevima i o tome da je visoka ambicija kada su u pitanju ekološki standardi neophodnost, ne samo za planetu već i za naše industrije, koje zavise od zdrave životne sredine“, rekla je evropska komesarka.

Ona je dodala da EU ne odstupa od napora da se smanji emisija štetnih gasova i zaštiti priroda.

“Mi se fokusiramo na primenu ekoloških standarda, ali potrebno je da to uradimo na efikasan i pojednostavljen način. To radimo zato što naše industrije sprovode zelenu tranziciju, znajući da je to najkonkurentnija prednost koju imaju u svetu u kojem živimo”, zaključila je Rosvol.