19. septembar 2023 13:51

Nezavisna studija: Pre proširenja EU potrebne unutrašnje reforme

Izvor: TANJUG

podeli vest

Nezavisna studija: Pre proširenja EU potrebne unutrašnje reforme

Foto: Shutterstock.com/artjazz, ilustracija

BRISEL - Evropska unija bi trebalo, pre proširenja, da izvrši unutrašnje reforme kako bi se poboljšala njena funkcionalnost, navodi se u najnovijoj francusko-nemačkoj studiji objavljenoj, koju je izradila radna grupa od 12 nezavisnih eksperata.

U dokumentu, u koji je Tanjug imao uvid, navodi se da se EU nalazi na kritičnom raskršću koje obeležavaju geopolitički pomaci, transnacionalne krize i unutrašnja složenost.

Zbog svega toga, proširenje EU je visoko na političkoj agendi, ali EU još nije spremna da dočeka nove članice, ni institucionalno ni politički.

U izveštaju se ističe da institucije i mehanizmi donošenja odluka nisu dizajnirani za grupu do 37 zemalja i kako su trenutno konstituisani, čak igrupa od 27 zemalja otežava efikasno upravljanje krizama i donošenje strateških odluka.

Ističe se da se ne slažu sve vlade da je širenje EU na Zapadni Balkan, Ukrajinu i Moldaviju zaista geopolitička potreba.

Isto tako, poboljšanje kapaciteta EU-a da deluje ili štiti temeljna načela EU-a ne mora nužno dobiti podršku u celoj EU.

S obzirom na različitu osetljivost među državama članicama i očiglednu poteškoću u postizanju kompromisa među njima, eksperti predlažu fleksibilnu reformu i proces proširenja EU i ističu potrebu za hitnim delovanjem kako bi se poboljšala funkcionalnost EU, a početni koraci trebalo bi da se naprave pred naredne evropske izbore.

U izveštaju se navode i preporuke, koje imaju tri cilja - povećanje kapaciteta EU za delovanje, pripremanje proširenja EU i jačanje vladavine prava i demokratskog legitimiteta EU.

Kada se radi o procesu proširenja, u izveštaju eksperti navode da bi EU trebalo da bude spremna za proširenje do 2030. godine, a da bi zemlje kandidati trebalo da rade na ispunjavanju svih kriterijuma za pristupanje do tada, kao i da se novo evropsko rukovodstvo posveti cilju 2030. i da do tada bude spremna za to.

Predlaže se da se krugovi pristupanja podele u manje grupe zemalja, kao i da se ustanovi devet principa na kojima bi trebalo da se zasniva strategija proširenja a koji su podeljeni u dva dela - kvalifikacije i dinamiku.

Kvalifikacije za članstvo odnose se na pripremu događaja za članstvo i obuhvataju osnovne kvalifikacije, geopolitičke aspekte, rešavanje sukoba, dodatnu tehničku i finansijsku podršku i demokratski legitimitet.

Dinamika pristupnog postupka podrazumeva pripremu institucija EU i obuhvata jednakost, sistematizaciju, reverzibilnost i glasanje kvalifikovanom većinom.

Kada se radi o reformi EU, navodi se da pojedini principi, poput jednoglasja i principa da svaka zemlja ima jednog člana Evropske komisije, ne bi mogli da se održe u budućnosti ida bi morali da se izmene.

Neke od najzanimljivijih reformi odnose se da Evropski parlament zadrži isti broj evroposlanika čak i ako se proširi, da postoje dva komesara, povećanje budžeta EU u nominalnoj veličini i u odnosu na BDP, i slično.

Trenutno, zemlje kandidati za članstvo u EU su Srbija, Crna Gora, Albanija, Severna makedonija, BiH, kao i Ukrajina i Moldavija.