Lokalni izbori u Srbiji: U Bajinoj Bašti izlaznost do 14 časova 52 odsto, u Knjaževcu 46,91, u Aranđelovcu 46
29. mart 15:11
13. januar 2026 22:24
podeli vest
Foto: Shutterstock.com/aileenchik, ilustracija
VAŠINGTON - Izraelski i zvaničnici arapskih zemalja poručili su administraciji predsednika Sjedinjenih Američkih Država Donalda Trampa da smatraju da iranski režim još nije dovoljno oslabljen da bi američki vojni udari predstavljali presudan udarac koji bi ga srušio, saznaje danas NBC njuz od izvora upoznatih sa situacijom.
Prema njihovim navodima, sagovornici su sugerisali da Tramp za sada odloži velike vojne udare, uz procenu da bi režim Irana mogao da bude dodatno iscrpljen u narednom periodu.
Kako su istakli, situacija u Iranu se brzo menja i stabilnost lokalne vlasti može naglo da se preokrene u jednom ili drugom pravcu.
Arapski zvaničnici ocenjuju da u regionu trenutno nema velike podrške za američke udare, uz upozorenje da bi svaka eskalacija mogla da ujedini iransko stanovništvo oko vlasti.
Izraelski zvaničnici, iako podržavaju promenu režima u Iranu, izrazili su zabrinutost da bi vojna intervencija spolja u ovom trenutku mogla da omete proteste i ne dovrši proces započet na ulicama, prenosi američki portal.
Kao alternativu, naveli su mogućnost jačanja sankcija, sajber-napada, podrške komunikacijama u Iranu radi zaobilaženja blokade interneta, kao i ciljane akcije protiv pojedinih lidera.
Razgovori, u koje su bili uključeni američki politički i vojni lideri, ukazuju na složenost odluka s kojima se Tramp suočava dok razmatra moguće poteze SAD prema Iranu, ocenio je NBC.
Zvaničnici Bele kuće navode da Tramp razmatra više opcija, uključujući i one koje ne podrazumevaju vojnu silu, dok protesti u Iranu ulaze u treću nedelju.
Portparolka Bele kuće Kerolajn Livit rekla je ranije da su vazdušni udari "jedna od mnogih opcija", ali da je "diplomatija uvek prva opcija predsednika".
Iran je signalizirao spremnost za pregovore kako bi izbegao udare, ali je Tramp saopštio da je otkazao sve sastanke s iranskim zvaničnicima dok, kako je naveo, "besmisleno ubijanje demonstranata ne prestane".
Protesti u Iranu počeli su 28. decembra prošle godine zbog devalvacije lokalne valute, iranskog rijala.
Nakon poziva Reze Pahlavija, sina poslednjeg iranskog šaha, protestni marševi su se intenzivirali širom Irana, a istog dana, 8. januara internet je isključen.
U nekoliko iranskih gradova, protesti su se pretvorili u sukobe sa policijom i praćeni su skandiranjem protiv iranskog političkog sistema.
Prijavljeno je da je bilo žrtava i među snagama bezbednosti i među demonstrantima.
Rojters je u utorak preneo da je Iran priznao oko 2.000 smrtnih slučajeva tokom dvonedeljnih protesta širom zemlje izazvanih urušavanjem životnog standarda i ekonomskim poteškoćama.
Iranske vlasti, optužujući SAD i Izrael za orkestriranje nemira, objavile su 12. januara da je situacija stavljena pod kontrolu.
29. mart 15:11
29. mart 14:52
29. mart 14:49
28. mart 15:07
28. mart 13:46
28. mart 13:32
27. mart 18:09
29. mart 10:32
28. mart 21:12
28. mart 18:38
28. mart 17:01
28. mart 12:54
28. mart 11:20
27. mart 16:26
27. mart 14:38
29. mart 15:03
29. mart 14:54
29. mart 14:45
29. mart 14:52
29. mart 13:12
29. mart 11:21
27. mart 14:50
27. mart 12:15
27. mart 10:09
9. mart 18:01
1. mart 09:00
22. februar 10:32
15. februar 09:00
29. mart 14:51
28. mart 18:59
28. mart 14:18
25. novembar 17:40
24. novembar 14:51
23. novembar 17:21
23. novembar 15:59