AMSS: Teretnjaci čekaju po pet sati na izlazu iz Srbije na prelazima Šid i Sremska Rača
18. mart 18:08
18. mart 2026 15:57
podeli vest
Foto: AP Photo/Oded Balilty
TEHERAN - Iranski Korpus islamske revolucionarne garde (IRGC) objavio je danas uspešan završetak 62. talasa operacije "Pravo obećanje 4", navodeći da su u tom talasu ciljane sve američke baze širom regiona, kao i izraelske vojne mete i centri za borbenu podršku, i to baražom naprednih raketa i preciznih dronova.
Odeljenje za odnose s javnošću IRGC-a saopštilo je da je u 62. talasu uspešno uništio mete u Akri, Haifi, Tel Avivu i Beršebi. Napadi su izvedeni bez aktiviranja sirena za upozorenje, demonstrirajući sposobnost prodiranja iranskih raketa, ističe se u saopštenju, prenosi iranski Press TV.
IRGC je u poslednjim napadima koristio raznovrsno moćno oružje, uključujući rakete sa više bojevih glava "kadr", rakete "hejbar šekan", rakete "emad" i rakete "hadž kasem". "Po treći put, iranske snage su ciljale i uništile sve američke baze širom regiona", navodi se u saopštenju.
Navedeno je da su pogođeni objekti vazduhoplovna baza Ali Al Salem u Kuvajtu, baza Viktori u Iraku, vazduhoplovna baza Al Hardž u Saudijskoj Arabiji, vazduhoplovna baza Al Udeid u Kataru, baza Al Udeira u Ujedinjenim Arapskim Emiratima (UAE), vazduhoplovna baza Al Dafra u UAE, vazduhoplovna baza Al Azrak u Jordanu, pomorska baza Pete flote u Bahreinu i baza Arifdžan u Kuvajtu.
Iranska državna televizija (IRIB) objavila je danas pretnju vojske te zemlje da će Iran, kao odgovor na izraelske napade na gasno polje Južni Pars, napasti naftnu i gasnu infrastrukturu u Kataru, Saudijskoj Arabiji i Ujedinjenim Arapskim Emiratima.
"Ranije smo upozoravali da će, ako iranska energetska postrojenja budu napadnuta, Iran eskalirati rat na nove načine", saopštio je ujedinjeni štab iranskih oružanih snaga, Hatam al Anbija.
U raketnim napadima ranije danas oštećeno je više objekata u Specijalnoj ekonomskoj energetskoj zoni Južni Pars, prenela je iranska agencija Tasnim.
Zamenik guvernera Bušera za politička, bezbednosna i socijalna pitanja rekao je da su pogođene neke rafinerije u Asalujehu, u Južnom Parsu, kao i da su na licu mesta pripadnici štaba za upravljanje krizama i spasilačko-vatrogasne ekipe.
"Trenutno su zaposleni premešteni na bezbedne lokacije, a spasilačko-vatrogasne snage pokušavaju da ugase požar", kazao je on.
Iranski ministar obaveštajnih poslova Sejed Ismail Hatib poginuo je u napadu za koji vlasti u Teheranu optužuju "američko-cionističkog neprijatelja", javlja Tasnim.
U istom napadu ubijeni su i sekretar Saveta za nacionalnu bezbednost Ali Laridžani i bivši komandant ratnog vazduhoplovstva Irana Aziz Nasirzadeh, kao i pojedini članovi njihovih porodica i pratećeg tima. Iranski predsednik Masud Pezeškijan izjavio je saučešće građanima, navodeći da je reč o "kukavičkom ubistvu" i istakao da će njihov put biti nastavljen "još snažnije nego ranije".
Hatib je bio na čelu Ministarstva obaveštajnih poslova od 2021. godine, tokom mandata bivšeg predsednika Ebrahima Raisija, a funkciju je zadržao i u aktuelnoj vladi.
Prethodno je obavljao više bezbednosnih i pravosudnih funkcija, uključujući rad u strukturama povezanima sa vrhovnim verskim vođom Irana i institucijama pravosuđa.
Korpus Islamske revolucionarne garde (IRGC) saopštio je da je napao više od 100 ciljeva u Tel Avivu u okviru 61. talasa operacije "Pravo obećanje 4", navodeći da je akcija izvedena kao odmazda za smrt bivšeg iranskog bezbednosnog zvaničnika Alija Laridžanija.
U saopštenju IRGC-a se navodi da su ciljevi gađani različitim tipovima raketa, uključujući "horamšahr-4", "kadr", "emad" i "Heibar Šekan", preneo je portal "Press tv". IRGC tvrdi da su tokom napada pogođeni vojni i bezbednosni ciljevi u Tel Avivu, kao i da je došlo do delimičnog nestanka struje u gradu.
U saopštenju se navodi i da je u dosadašnjem toku operacije "Pravo obećanje 4" više od 230 Izraelaca ubijeno ili ranjeno.
Iranska strana navodi da je operacija pokrenuta nakon, kako tvrdi, američko-izraelskih napada na Iran, dok su mete napada, pored Tel Aviva, bili i ciljevi u Jerusalimu, Haifi, Ber Ševi i oblasti Negev, kao i američke vojne ispostave u regionu, uključujući baze u Kataru, Bahreinu, Ujedinjenim Arapskim Emiratima, Kuvajtu i Saudijskoj Arabiji.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je da je sve više glasova u međunarodnoj zajednici koji ocenjuju da je rat protiv Irana nepravedan, uključujući evropske i američke zvaničnike.
On je u objavi na mreži X naveo da bi više članova međunarodne zajednice trebalo da sledi taj primer i javno iznese takav stav.
Takođe je upozorio da je talas globalnih posledica sukoba tek počeo i da će pogoditi sve, bez obzira na bogatstvo, veru ili rasu.
"Naš neprijatelj je jedan", napisao je Arakči.
Komandant Vazduhoplovnih snaga Korpusa Islamske revolucionarne garde (IRGC) Madžid Musavi najavio je da će iranske snage pojačati odmazdne napade protiv "protivnika zemlje".
U poruci upućenoj naciji, Musavi je naveo da će se "neprijateljsko nebo pretvoriti u još veći spektakl", ističući da planirana eskalacija predstavlja odgovor na zahteve javnosti da se neprijateljima zada snažniji udarac, prenosi Press TV.
On je dodao da protivnici, kako tvrdi, nisu u stanju da nametnu poraz Iranu. Njegova izjava je usledila u trenutku kada se u Iranu održavaju masovni skupovi podrške vlastima usred, kako navodi iranska strana, izraelsko-američkih napada na zemlju.
Iranske oružane snage su saopštile da su do sada izvele najmanje 60 talasa kontranapada na američke i izraelske ciljeve u regionu u okviru operacije "Pravo obećanje 4".
Rano jutros, Iran je pogubio čoveka optuženog za špijunažu za izraelsku obaveštajnu agenciju Mosad.
"Smrtna kazna izraelskom špijunu, koji je oficirima Mosada pružio slike i informacije o osetljivim oblastima u zemlji, izvršena je jutros nakon što je prošla kroz pravni postupak i dobila odobrenje Vrhovnog suda", prenela je iranska agencija Tasnim.
Kako je navedeno, čoveka je regrutovala izraelska obaveštajna služba na mreži dok je bio u Švedskoj, nakon što je objavio svoje podatke na linku za oglašavanje grupnih putovanja.
Prvi kontakt je navodno ostvario oficir Mosada koji govori persijski, dodaje se u izveštaju. Uhapsila ga je Iranska revolucionarna garda (IRGC) u junu prošle godine u Iranu, tokom 12-dnevnog rata sa Izraelom.
Iranski ministar spoljnih poslova Abas Arakči izjavio je danas da ubistvo sekretara iranskog Vrhovnog saveta za nacionalnu bezbednost Alija Laridžanija (67), neće naneti smrtonosan udarac iranskom rukovodstvu i neće destabilizovati politički sistem zemlje.
Arakči je u intervjuu za Al Džaziru naglasio da iranski politički sistem ne počiva na pojedincima i da je struktura Islamske Republike "čvrsta", sa političkim, ekonomskim i društvenim institucijama koje funkcionišu bez obzira na odsustvo pojedinih lidera.
"Prisustvo ili odsustvo jedne osobe ne utiče na ovu strukturu", rekao je on.
Ministar Irana je podsetio i na atentat na vrhovnog vođu ajatolaha Alija Hamneija 28. februara, ističući da je sistem tada odmah obezbedio zamenu i nastavio da funkcioniše.
Iranska mornarica izvela je raketnu operaciju kako bi primorala američki nosač aviona "Abraham Linkoln" da se povuče iz regiona, saopštilo je Ministarstvo odbrane te zemlje.
"Kao odgovor na zločine Sjedinjenih Američkih Država, iranska mornarica je ispalila snažne rakete obala-more, potisnuvši nosač aviona iz regiona", navedeno je u saopštenju, prenosi agencija Tasnim.
Vojska je navela da je operacija izvedena dok su iranske snage održavale oproštajnu ceremoniju za 84 poginula pripadnika vojske sa razarača Dena i 20 nestalih heroja te jedinice.
Napadi SAD i Izraela na Iran počeli su 28. februara, kada je ubijen vrhovni iranski vođa Ali Hamnei i nekoliko visokih vojnih komandanta i civila.
Zamenik ministra spoljnih poslova Irana Said Hatibzadeh upozorio je Sjedinjene Američke Države da će se suočiti sa "novim Vijetnamom" ukoliko pošalju kopnene snage u Iran. U izjavi za Skaj njuz, Hatibzadeh je rekao da je Iran spreman da se bori koliko bude potrebno i da trenutno nije fokusiran na diplomatsko rešenje.
Iako nije isključio mogućnost pregovora, Hatibzadeh je rekao da je poruka američkom predsedniku Donaldu Trampu jasna. "Samo pročitajte šta se dogodilo u Vijetnamu", poručio je on. Zamenik iranskog ministra je upozorio da bi američki vojnici mogli da dožive sličnu sudbinu.
"Oni koji su ih uvukli u ovaj rat mogu da ih uvuku i u močvaru", kazao je Hatibzadeh. On je optužio izraelskog premijera Benjamina Netanjahua da je "uvukao" SAD u sukob i pozvao je američke zvaničnike da "dvaput razmisle" pre nego što preduzmu dalje vojne akcije, ističući da Netanjahu i izraelski režim imaju agendu da rat predstave kao pobedu po svojoj meri.
"Trebalo bi da dvaput razmisle kada imaju posla sa Iranom i da ne slušaju savete onih koji ne poznaju Iran, a koji su decenijama želeli da dobiju rat protiv Irana američkim poreskim obveznicima i krvlju američkih vojnika", kazao je on.
Iranski stručnjak u oblasti energetske ekonomije Mamduh Salameh izjavio je danas da bi, ukoliko bi Ormuski moreuz bio zatvoren dva meseca, šteta po svetsku ekonomiju dostigla oko pet biliona dolara.
On je rekao da bi ova situacija, takođe, mogla značajno da poveća budžetski deficit američke vlade, prenosi Tasnim. Salameh veruje da će SAD biti primorane da štampaju novac bez pokrića kako bi nadoknadile ovaj finansijski jaz, koji će ne samo pogoršati domaću inflaciju, već će i nametnuti veliki pritisak na celu globalnu ekonomiju.
Odbacujući ideju da su SAD imune na krizu zbog svoje samodovoljnosti u nafti, ekonomski analitičar je objasnio da, uprkos svojoj poziciji najvećeg svetskog proizvođača nafte, ta zemlja i dalje uvozi oko osam miliona barela nafte dnevno i ne može da se zaštiti od fluktuacija i naglih poskupljenja na svetskom tržištu.
Salameh se osvrnuo i na politiku američkog predsednika Donalda Trampa, rekavši da je on stalno tražio od saveza OPEK+ da poveća proizvodnju i zadrži cenu u rasponu od 49 do 60 dolara, ali da su se sada cene udvostručile. On je istakao da američka vojska ne može da otvori Ormuski moreuz.
18. mart 18:08
18. mart 17:35
18. mart 17:26
18. mart 16:48
18. mart 15:47
18. mart 15:45
18. mart 14:56
18. mart 12:50
18. mart 18:04
18. mart 17:39
18. mart 17:35
18. mart 18:04
18. mart 17:39
18. mart 17:35
18. mart 17:07
18. mart 16:35
18. mart 16:00
18. mart 15:57
18. mart 13:28
18. mart 16:39
18. mart 15:58
18. mart 15:27
9. mart 18:01
1. mart 09:00
22. februar 10:32
15. februar 09:00
17. mart 11:54
14. mart 20:41
11. mart 20:07
25. novembar 17:40
24. novembar 14:51
23. novembar 17:21
23. novembar 15:59
18. mart 14:20
18. mart 15:28
18. mart 17:10