Vozio brzinom od 233,2 km na čas na putu gde je brzina ograničena na 130 km na čas
6. decembar 13:41
17. septembar 2025 19:31
podeli vest
Foto: TANJUG/DELTA AUTO GROUP/ GORAN ZLATKOVIĆ
VRDNIK - Tržište električnih vozila u Evropi zauzima skoro 16 odsto, a u Srbiji se električna vozila i dalje ne usvajaju brzinom kojom bi trebalo, zaključak je panela o dekarbonizaciji održanog na konferenciji OIE Srbija 2025.
Generalna direktorka Delta Auto Group Aleksandra Đurđević smatra da su među razlozima za to nedostatak infrastrukture, strategije, ali i neregulisan uvoz polovnih vozila, saopštili su organizatori događaja.
Ona je navela da su za razvoj industrije električnih vozila veoma važni državni podsticaji i podsetila da u Srbiji subvencije postoje već nekoliko godina i da su u korektnim su okvirima.
"Iznos je stimulišući, 5.000 eura za električna vozila, ali treba povećati budžet i pojednostaviti proces", rekla je Đurđević.
Dodaje da bi se veće prihvatanje električnih vozila desilo i uvođenjem drugih vrsta podsticaja, tako što bi se svakome ko živi u centru grada omogućilo besplatno parkiranje električnog automobila, ili ako bi za tu vrstu vozila bila ukinuta ili smanjena putarina.
Početkom oktobra trebalo bi da krenu sa radom prve turbine vetroparka Čibuk 2, najavljeno je na konferenciji ''OIE SRBIJA 2025'' koja se održava danas i sutra u Vrdniku. Učesnici II panela, koji je okupio investitore vetroelektrana i proizvođače vetroturbina, poručili su da je vreme za vetar u Srbiji uzbudljivo i kompleksno, kao i da se Srbija suočava sa usporavanjem kad je reč o OIE projektima.
Panelisti su razgovarali o izazovima pred kojima se danas nalazi industrija vetra u Srbiji i svetu, preprekama koje usporavaju razvoj OIE projekata, korporativnim PPA ugovorima koje treba razvijati u Srbiji i regionu.
Generalni direktor Taaleri Energia Kai Rintala pohvalio je sprovođenje aukcija za tržišne premije u Srbiji, ali i naglasio da se ne treba oslanjati samo na državne aukcije ukoliko želimo da sprovedemo energetsku tranziciju, jer one same ne mogu zadovoljiti obim projekata koji bi trebalo da bude izgrađen.
''Na severu smo uvek imali potpuno liberalizovano tržište struje, gde svi sklapaju komercijalne ugovore sa drugim partnerima na tržištu. Iako nas u Srbiji očekuju treće aukcije, fokus bi trebalo da bude na tome da industrijski potrošači u zemlji mogu da dođu do proizvođača obnovljive energije. Onda kada se iz jednačine izbaci država, dosta će se unaprediti energetska tranzicija Srbije i struja će biti jeftinija'', istakao je Rintala.
Savetnik ministarke rudarstva i energetike za oblast obnovljivih izvora energije Rade Mrdak izjavio je danas, na konferenciji ''OIE SRBIJA 2025'' u Vrdniku, da je Srbija u prethodnih godinu dana ostvarila značajan pomak u razvoju obnovljivih izvora energije.
''Kapaciteti solarnih i vetroelektrana porasli su sa 647 MW na 908 MW, pri čemu je posebno značajan skok u solarnim kapacitetima, sa 137 MW na 300 MW, dok smo pre samo tri godine imali na mreži svega oko deset megavata'', rekao je Mrdak.
Galerija
Istakao je da je u prethodnom periodu realizovan drugi krug aukcija za privatne investicije u obnovljive izvore energije.
''Drugi krug aukcija bio je izuzetno uspešan, i po kapacitetima, i po ponuđenim cenama, ali i po tome što će sva električna energija iz elektrana koje dobiju podsticaje pripasti 'Elektroprivredi Srbije' za potrebe snabdevanja naše privrede i građana. Ponuđene cene su veoma konkurentne, značajno ispod nivoa tržišnih, i pokazuju da Srbija može da privuče ozbiljne investitore, kao i da je naš regulatorni okvir postao predvidiv'', rekao je savetnik ministarke.
Regionalni direktor EBRD za Zapadni Balkan Mateo Kolanđeli izjavio je danas da je zadovoljan rezultatima Srbije u oblasti zelene tranzicije ističući da su mnoge banke i investitori zainteresovani da i dalje finansiraju energetsku tranziciju u našoj zemlji. Kolanđeli je na dvodnevnoj konferenciji "OIE SRBIJA 2025" u Vrdniku, naglasio da će obnovljivi izvori energije doprineti boljem kvalitetu vazduha u srpskim gradovima.
"Pored ekološke koristi, smatram da je priča o obnovljivim izvorima energije i priča o ekonomskoj konkurentnosti. Mislim da su dve aukcije koje je Srbija sprovela uz podršku EBRD-a jasno pokazale da se vetar i sunce mogu koristiti za proizvodnju energije u Srbiji po vrlo efikasnim i konkurentnim cenama", ocenio je Kolanđeli.
Kolanđeli naglašava da je za Srbiju bitno da može da ponudi zelenu energiju za proizvodnju ukoliko želi privatne investitore.
"Važno je da Srbija nastavi da se usklađuje sa Evropskom unijom, koja je njen najveći trgovinski partner i koja od naredne godine uvodi mehanizam za prilagođavanje emisijama na granicama (CBAM). Dakle, postoji jak argument da obnovljivi izvori nisu korisni samo za životnu sredinu, već i za ekonomsku konkurentnost zemlje", kaže Kolanđeli.
Direktor poslovnog razvoja New Energy Solutions Marijan Rančić izjavio je danas da je sektor obnovljivih izvora energije (OIE) veoma značajan za Srbiju i da naša zemlja vrlo dobro napreduje u tome iako nailazi na određene prepreke.
On je Tanjugu u pauzi dvodnevne konferencije "OIE SRBIJA 2025", posvećene OIE koja je počela danas u etno kompleksu Vrdnička kula u Vrdniku rekao da su prepreke na koje nailazi Srbija iste kao i u svim drugim zemljama okruženja i da se one pre svega ogledaju u nekim regulatornim i administrativnim izazovima koji moraju da se pokriju.
"Sa jedne strane moraju da se usaglase i naše regulative sa evropskim, ali sa druge strane tu su i tehnički izazovi koji pogađaju sve zemlje u okruženju i sve zemlje Evrope", rekao je Rančić.
On je naveo i da će tokom današnje konferencije govoriti o tržištu električne energije, dodajući da je to izuzetno zanimljiva tema i da su svi učesnici veoma zainteresovani.
Srbija će do 2030. godine imati 3,5 gigavata iz obnovljivih izvora energije, rekla je danas menadžer OIE Srbija Danijela Isailović i dodala da je država napravila velike korake u energetici u poslednjih 10 godina. Ona je, na dvodnevnoj konferenciji "OIE SRBIJA 2025" u Vrdniku, rekla da konferencija ove godine okuplja više od 500 učesnika.
Istakla je da će se na konferenciji diskutovati o tome šta se dešava u energetskoj tranziciji Srbije i regiona, kao i šta se posebno dešava u sektoru industrije energije vetra, elektromobilnosti i dekarbonizacije na tržištu električne energije. Na pitanje koji su aktuelni problemi po pitanju uvođenja obnovljivih izvora energije, ona je istakla da je najveći problem, kako je navela, promena pravila igre.
''Dogodi se da se jedan projekat započne po jednim pravilima igre, po jednoj regulativi, a zatim se desi promena i to je nešto na šta strani investitori nisu računali. Proveli su određene godine, vreme, potrošili milione i onda im dođu nova pravila igre. Voleli bismo veću predvidljivost da vidimo da li je to neki siguran put, jer, jednostavno, ta sigurnost je mnogo važna za svaki biznis'', dodala je Isailović. Odgovarajući na pitanje da li misli da je veći potencijal u snazi vetra ili sunca, rekla je da se za sada više vidi da vetar bolje funkcioniše u Srbiji.
''Zato što su bili bolji investitori, spremni da više ulože. Sad je solar u nekoj opasnosti. Očekujem da te 2030. godine, ako se ne izjednače, onda da vetar bude u blagoj prednosti, ali da se prate. Dobro je imati taj balans između mnogih izvora energije'', navela je ona.
Zamenica šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji Plamena Halačeva izjavila je danas da EU ulaže u zelenu tranziciju Srbije jer su energetska nezavisnost i bezbednost temelji prosperiteta, posebno uzimajući u obzir nestabilnu geopolitičku situaciju.
"Niko ne želi da bude zavisan od drugih kada je u pitanju ovaj ključni resurs. Kada cena energije raste, to nisu samo brojevi na računu. Svaki aspekt života ljudi biva pogođen", rekla je Halačeva na dvodnevnoj konferenciji "OIE SRBIJA 2025" u Vrdniku. Prema njenim rečima, čista domaća energija snižava cene.
"Upravo na tome radimo u Srbiji. Evropska unija već podržava projekte koji daju konkretne rezultate. Prva vetroelektrana u Kostolcu obezbediće energiju za 14.000 domaćinstava i smanjiće emisije ugljen-dioksida za 174.000 tona godišnje", rekla je Halačeva.
Podsetila je da je Srbija rehabilitacijama hidroelektrana produžila njihov vek trajanja i omogućila veću efikasnost rada.
"Od 2014. godine, Evropska unija je dodelila više od sedam milijardi evra za podršku reformama u Srbiji, uključujući šest milijardi evra bespovratnih sredstava. Prema planu rasta za Zapadni Balkan, Srbija može da pristupi dodatnih 1,6 milijardi evra do 2027. godine, ako ispuni svoj reformsku agendu", navela je Halačeva.
Generalna direktorka Elektromreže Srbije Jelena Matejić izjavila je danas da EMS intenzivno ulaže u modernizaciju prenosne mreže, kao i da je Srbija po pitanju prenosnih i interkonektivnih kapaciteta među prvima u Evropi.
"U budućnosti ćemo imati 6.000 megavata, a trenutno imamo instaliranih 4.000 megavata i osam interkonektivnih granica sa susednim zemljama, od čega je pola granica sa EU", rekla je Matejić na dvodnevnoj konferenciji "OIE SRBIJA 2025" u Vrdniku.
Ističe da EMS radi na ulaganju u znanje, softver, ali i veštačku inteligenciju.
"Trudimo se da pariramo izazovima koji su pred nama", rekla je Matejić.
Generalni direktor Elektroprivrede Srbije Dušan Živković izjavio je danas da se energetski sektor naše zemlje značajno promenio u proteklih pet godina, ističući da su globalne okolnosti nametnule energetsku bezbednost kao prioritet, ali i da nas očekuju intenzivnije i brže promene u ovom sektoru. Živković je, na dvodnevnoj konferenciji "OIE SRBIJA 2025" u Vrdniku, naveo da smo suočeni sa jasnim zahtevima energetske tranzicije i dekarbonizacije.
"Uradili smo mnogo toga u regulatornom i strateškom okviru. Pokrenuti su značajni projekti, a imamo i nove učesnike na tržištu. Pred nama je još mnogo posla, očekuju nas intenzivnije i brže promene", rekao je Živković.
On ističe da je važno pronaći rešenja koja će omogućiti povećanje energije iz obnovljivih izvora i raditi na diversifikaciji proizvodnje uz očuvanje finansijske stabilnosti i energetske nezavisnosti.
"EPS je centar najvećih investicija i modernizacije u energetici, a taj put ćemo jasno da sledimo. Imamo znanje i stručnost za uvođenje novih tehnologija i svesni smo da je potrebno više odlučnosti i hrabrosti", rekao je Živković.
Predsednik Odbora direktora Elektroprivreda Crne Gore Milutin Đukanović izjavio je danas da će Crna Gora do kraja godine imati 187 megavata instalisanih iz obnovljivih izvora energije, kao i da država očekuje strateška partnerstva u ovom sektoru.
"Ovih dana očekujemo javni poziv za starteška partnerstva sa velikim investitorima", najavio je Đukanović na dvodnevnoj konferenciji "OIE SRBIJA 2025" u Vrdniku.
On je istakao da će Crna Gora do juna naredne godine imati 290 megavata, a do kraja 2026. godine više od 400 megavata instalisanih iz obnovljvih izvora. Đukanović je dodao i da je u toku javni poziv za nabavku baterijskih sistema.
"Nabavljamo dva baterijska sistema snage 30 megavata kapaciteta 120 megavat-sati", rekao je Đukanović.
Dvodnevna konferencija "OIE SRBIJA 2025", posvećena energiji iz obnovljivih izvora, počela je danas u etno kompleksu Vrdnička kula u Vrdniku.
Na panel diskusijama razgovaraće se o razvoju vetroelektrana i solarnih elektrana, skladištenju električne energije i dostizanju ciljeva održivog razvoja.
Među 40 panelista i moderatora na konferenciji, koju organizuje Udruženje Obnovljivi izvori energije Srbija, su predstavnici najvažnijih državnih i međunarodnih institucija, investitora i proizvođača opreme, banaka koje se bave finansiranjem OIE projekata, advokatskih kancelarija i konsultantskih kuća.
Učesnici su generalni direktor Elektroprivrede Srbije Dušan Živković, generalna direktorka Elektromreže Srbije Jelena Matejić, zamenica šefa Delegacije Evropske unije u Srbiji Plamena Halačeva, regionalni direktor za Zapadni Balkan EBRD Mateo Kolađeli, posebni savetnik ministarke rudarstva i energetike Rade Mrdak, predsednik Odbora direktora Elektroprivreda Crne Gore Milutin Đukanović i ostali.
Galerija
6. decembar 13:41
6. decembar 12:21
6. decembar 11:40
5. decembar 18:56
5. decembar 17:30
5. decembar 16:41
6. decembar 13:32
6. decembar 12:26
6. decembar 12:01
6. decembar 12:29
6. decembar 12:05
6. decembar 11:08
6. decembar 13:37
6. decembar 13:34
6. decembar 13:23
6. decembar 13:24
5. decembar 19:05
5. decembar 17:53
5. decembar 21:44
5. decembar 19:51
4. decembar 22:05
6. decembar 11:49
5. decembar 16:11
5. decembar 15:15
25. novembar 17:40
24. novembar 14:51
23. novembar 17:21
23. novembar 15:59
3. decembar 11:40
27. novembar 16:00
27. novembar 11:17
6. decembar 11:45
6. decembar 11:38
6. decembar 11:28
5. decembar 17:23
5. decembar 16:45
5. decembar 15:27