12. januar 2026 14:56

MAT: Veću inflaciju nego u Srbiji u novembru imalo 11 zemalja članica Evropske unije

Izvor: TANJUG

podeli vest

MAT: Veću inflaciju nego u Srbiji u novembru imalo 11 zemalja članica Evropske unije

Foto: Shutterstock.com/xtock

BEOGRAD - Srbija je i u novembru 2025. godine imala veću međugodišnju inflaciju od proseka Evropske unije (EU), međutim ne tako značajno veću kao tokom većeg dela prošle godine, navodi se u najnovijem broju biltena Makroekonomske analize i trendovi (MAT) i dodaje da je od 27 zemalja članica EU, veću međugodišnju inflaciju nego Srbija u novembru imalo njih 11.

Autori MAT-a pojašnjavaju da je međugodišnja inflacija u novembru, prema konceptu harmonizovanog indeksa potrošačkih cena u Srbiji iznosila 3,1 odsto, a u Evropskoj uniji 2,4 odsto, odnosno u evrozoni 2,1 odsto.

Najveće stope inflacije u članicama EU zabeležene su u Rumuniji, 8,6 odsto, Estoniji, 4,7 odsto, Hrvatskoj, 4,3 odsto i Austriji,4,0 odsto. U Srbiji i evrozoni je međugodišnja inflacija u novembru bila na istom nivou kao i u oktobru, dok je na nivou cele EU smanjena za 0,1 procentni poen.

Posmatrano po pojedinačnim zemljama, međugodišnja inflacija je u novembru povećana u 10 zemalja članica a to su Grčka, Luksemburg, Irska, Nemačka, Hrvatska, Estonija, Rumunija, Belgija, Portugalija i Finska, dok je smanjenje zabeleženo u 12 država članica, u Švedskoj, Sloveniji, Mađarskoj, Letoniji, Češkoj, Holandiji, Poljskoj, Italiji, Danskoj, Litvaniji, Kipru i Bugarskoj.

CBAM preduslov za pristup evropskom tržištu, važno se uskladiti sa regulativom Evropske unije

Primena Evropskog mehanizma za prilagođavanje emisije ugljenika na granicama (CBAM) postala je preduslov za pristup EU tržištu i zato je važno da se što više ukladimo sa EU regulativom, navodi se u analizi objavljenoj u najnovijem broju biltena Makroekonomske analize i trendovi (MAT) u izdanju Ekonomskog instituta u Beogradu i PKS.

''Neophodno je ne samo razviti visok stepen usklađenosti sa EU regulativom, nego i obezbediti mogućnost provere za obračun emisija duž celog lanca proizvodnog procesa, uključujući i upotrebu otpada i ulazne sirovine. To je važna poruka za kompanije u Srbiji koje izvoze u EU jer je očigledno da je CBAM postao nova realnost i preduslov za pristup EU tržištu. Posmatrano sa optimističnije strane, ove smernice mogu doprineti da se u Srbiji na sistemskom nivou uvedu rešenja u skladu sa cirkularnom ekonomijom i zaštitom životne sredine'', navodi autor Sanja Filipović u analizi "Najnovije decembarske izmene CBAM uredbe - nakon relaksacije sledi proširenje CBAM liste na 180 proizvoda".

CBAM se od 1. januara primenjuje u punom kapacitetu, što znači da uvoznici u EU za robu iz obuhvaćenih sektora moraju da kupuju CBAM sertifikate u skladu sa emisijama ugljenika ugrađenim u proizvode, po ceni koja je usklađena sa EU sistemom trgovine emisijama (EU ETS).

Kako je navedeno u izveštaju, iako je cilj CBAM da spreči curenje ugljenika, njegova primena povećava troškove proizvodnje za proizvođače u EU koji u svojoj proizvodnji koriste materijale koji su predmet CBAM oporezivanja (čelik i aluminijum).

Realni BDP u prvih 11 meseci prošle godine uvećan za oko 2,0 odsto

Realni bruto domaći proizvod (BDP) Srbije je u prvih 11 meseci 2025. međugodišnje uvećan za oko 2,0 odsto, navodi se u proceni objavljenoj u najnovijem broju biltena Makroekonomske analize i trendovi (MAT) u izdanju Ekonomskog instituta u Beogradu i Privredne komore Srbije.

U analizi privredne aktivnosti ističe se da kriza sa Naftnom industrijom Srbije (NIS) sve izrazitije potkopava rezultate celokupnog prerađivačkog sektora i šire industrije pa su zbog dodatnog pogoršanja u četvrtom tromesečju revidirane godišnje projekcije, a prema najnovijim, rast ukupne industrije usporiće na oko 1,0 odsto a prerađivačkog sektora na 1,2 odsto.

Automobilski sektor se tokom 2025. izdvojio kao jedini generator uvećanja proizvodnje prerađivačke industrije i vrednosti robnog izvoza.

U odnosu na novembar 2024. vrednost robne razmene u novembru 2025. godine uvećana je za 2,6 odsto, navodi se u analizi i dodaje da izvoz raste, ali sporije od uvoza.