29. mart 2024 10:35

EU pooštrava pravila o ukrajinskom uvozu poljoprivrednih proizvoda

Izvor: TANJUG

podeli vest

EU pooštrava pravila o ukrajinskom uvozu poljoprivrednih proizvoda

Foto: Shutterstock.com/artjazz, ilustracija

Članak je proizveo Tanjug u saradnji sa evropskim agencijama u okviru projekta European newsroom (ENR)

BRISEL - U najnovijoj koncesiji evropskim poljoprivrednicima, 27 država članica EU odlučilo je da uvede stroža tarifna pravila na poljoprivredne proizvode koji se uvoze iz Ukrajine.

Evropski farmeri, koji su ove nedelje ponovo protestovali u Briselu, bili su ljuti zbog nelojalne konkurencije koja je rezultat jeftinog uvoza, zbog čega su se zemlje članice dogovorile o kompromisu o carinskim zahtevima za pojedine ukrajinske poljoprivredne proizvode.

Tim kompromisom predviđeno je da će manje robe nego što je prvobitno planirano biti dozvoljeno za bescarinsku prodaju u EU. Pogođeni proizvodi uključuju jaja, živinu, šećer i kukuruz.

Francuska i Poljska su bezuspešno tražile da se pšenica uvrsti na listu ukrajinskih poljoprivrednih proizvoda koji podležu ograničenjima.

Roba na koju se ti zahtevi odnose moći će da se uvozi u EU bez carine samo do određenog iznosa,a kada se ovaj iznos dostigne, tarife će se ponovo primenjivati.

Umesto da se bescarinske granice za tu robu zasnivaju na prosečnim količinama iz 2022. i 2023. godine, Francuska je tražila da 2021. bude uključena u opseg za izračunavanje proseka.

Prema diplomatskim izvorima, referentni period će sada uključivati i drugu polovinu 2021. godine, kada je manje pogođene ukrajinske robe prodato EU, što će značiti da će carine na ukrajinske proizvode početi ranije.

Promene se odnose na produženje na godinu dana, od juna, aranžmana EU koji omogućava ukrajinskoj poljoprivrednoj robi da uđe u blok bez carine.

U saopštenju u četvrtak, lobistička grupa Copa-Cogeca nazvala je dogovor "poluodgovorom" koji nije otišao dovoljno daleko. Pozvao je na automatske tarife na pšenicu i ječam, pored nižih količina robe poput jaja, živine i šećera koja može ući u EU bez carine.

Pregovarači iz država članica i Evropskog parlamenta već su se prošle nedelje dogovorili o novim carinskim zahtevima za ukrajinsku robu, u pozadini pritiska lokalnih farmera u EU koji ne žele da izgube prihode. Parlament sada treba da da konačno odobrenje za najnoviji kompromisni sporazum država članica.

Uspostavljanje ravnoteže: pomoć Ukrajini ili poljoprivrednicima EU?

Od početka 2024. godine, farmeri širom Evrope protestuju protiv povećanja troškova, ekološke politike EU i jeftinog uvoza hrane, uključujući i onu iz Ukrajine.

Poljoprivrednici su se u utorak vratili u Brisel sa svojim traktorima u znak protesta protiv propisa EU i pada profita. Oni su protestovali u zemljama širom EU, od Belgije do Francuske, Španije, Italije i Poljske, zbog dugačke liste tereta za koje kažu da deprimiraju prihode.

Pozadina debate je da je EU izuzela ukrajinsku robu od carina ubrzo nakon početka rata Rusije protiv susedne zemlje 2022. godine, što je trebalo da ojača ukrajinsku ekonomiju.

EU sada takođe želi da uvede carine na uvoz ruskog žita u blok. Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen rekla je da EU ne želi da Rusija zarađuje prihod od žitarica od bloka ili da "utiče" na tržište EU.

Ministri poljoprivrede EU sastali su se u utorak u Briselu kako bi pokušali da umire gnev farmera, a zvaničnici su potpisali mere za ublažavanje uslova za pristup subvencijama iz Zajedničke poljoprivredne politike (CAP) bloka.

"I u Češkoj vidimo kako je poljuljano poverenje čeških i evropskih farmera u Evropsku uniju, a moja briga je da to poverenje uspem da povratim", rekao je češkim novinarima češki ministar poljoprivrede Marek Viborni.

Poljska i Ukrajina su bliže rešavanju sukoba oko uvoza poljoprivrednih proizvoda, saopštila je Varšava u sredu, uoči bilateralnih pregovora o pitanju koje je razbesnelo zemljoradnike.

Granične blokade i spor oko žita zategli su veze između suseda, čak i kada je Poljska pokazala čvrstu podršku Ukrajini od ruske invazije. Varšava poziva na uvođenje gornje granice EU za uvoz iz Ukrajine, nakon što ga je jednostrano nametnula prošle godine.

Danski ministar poljoprivrede Jakob Jensen rekao je da postoje stvari na ovom svetu koje su važnije od bilo čega drugog.

"Na bezbednosnom i spoljnopolitičkom frontu, moramo da podržimo Ukrajinu koliko god je to moguće. Ovo radimo vojno, ali to moramo da uradimo i u smislu da osiguramo da Danska i EU ne postave prepreke na putu da budu u mogućnosti da prodaju svoju robu i podrže ekonomiju", rekao je on i dodao da možda postoje lokalna tržišta, kao što je Poljska, koja su posebno ugrožena.

Italija je istakla svoju fleksibilnost da uzme u obzir i potrebe Ukrajine, kao i zabrinutost koju su izrazile druge zemlje članice EU i poljoprivredni sektor. Podržala je predlog belgijskog predsedništva - da se referentni period za bescarinske granice produži tako da obuhvata i drugu polovinu 2021. - i naglasila potrebu da Evropska komisija poboljša praćenje uticaja uvoza pšenice i žitarica iz Ukrajine, uz pomoć aktiviranje opštih zaštitnih mera čak i ako bi problemi zahvatili samo jednu državu članicu.

Slovenački ministar poljoprivrede Mateja Čalušić naglasio je da bi predlozi za izmene Zakona trebalo da uzmu u obzir prirodne uslove i specifičnosti pojedinih zemalja članica EU, kako bi se lakše prilagodile i pronašle brza rešenja.

"Smatramo da je to dobrodošlo kako bismo olakšali poljoprivredu u Sloveniji", rekla je ona.

Slovenija je podržala sporazum o strožijim carinskim pravilima za ukrajinsku robu. Kao mala zemlja, bila je veoma podložna kolebanjima cena i stoga veoma osetljiva na bilo kakve dodatne količine poljoprivrednih proizvoda na zajedničkom tržištu EU, saopštilo je slovenačko Ministarstvo ekonomije.

Poslednji u nizu ustupaka evropskim poljoprivrednicima dolazi manje od tri meseca pre izbora za Evropski parlament u celom bloku. Istraživanja predviđaju da će glasanje rezultirati porastom podrške strankama krajnje desnice koje koriste nezadovoljstvo farmera kao deo svoje kampanje.

Evropski parlament sada mora da pogleda sporazum država članica pre nego što o njemu glasa sledećeg meseca, sa ciljem da on stupi na snagu pre nego što aktuelni period izuzeća istekne 5. juna. Ako do tada ne budu uvedeni novi propisi, posebna pravila više neće važiti.