12. mart 2024 18:14

Američki neuronaučnik i govornik Greg Gejdž promovisao dopunjeno izdanje knjige

Izvor: TANJUG

podeli vest

Američki neuronaučnik i govornik Greg Gejdž promovisao dopunjeno izdanje knjige

Foto: TANJUG/TANJUG VIDEO

BEOGRAD - Američki neuronaučnik i govornik Greg Gejdž govorio je danas na prezentaciji dopunjenog izdanja svoje knjige "Kako vaš mozak radi - neuronaučni eksperimenti za svakoga", i istakao da Srbija "proizvodi" izuzetno dobre inženjere i neuronaučnike zahvaljujući kojima je nastala nova verzija knjige koja je, kako je rekao, drastično bolja nego prvobitna verzija.

Knjiga predstavlja riznicu lekcija iz neuronauka, sa 46 neuronaučnih eksperimenata, a srpsko izdanje prošireno je sa pet novih originalnih eksperimenata, posebno namenjenih srpskim nastavnicima i učenicima, navedeno je na konferenciji za medije.

Istaknuto je da je dopunjeno izdanje osmislio i razvio tokom leta 2023. godine, u Beogradu tim neuronaučnih istraživača, predvođen TED govornikom Gregom Gejdžom, a u partnerstvu sa Nordeus fondacijom, Ambasadom SAD u Srbiji i Centrom za promociju nauke.

Greg Gejdž za Tanjug je rekao da novo izdanje gotovo stotinu puta bolje od prve knjige koja je objavljena 2022. godine na engleskom jeziku, jer je dopunjeno brojnim eksperimentima koji su plod saradnje srpskih i američkih studenata, a koji na slikovit način prikazuju kako funkcioniše ljudski mozak.

"Mislim da je ovo najbolje izdanje koje ćemo ikad imati. Zaista je odlično. Imamo mnogo novina koje nisu bile u knjizi 'Kako funkcioniše tvoj mozak'. Ako pročitate originalnu verziju, videćete da postoji gomila podataka o tome kako rade neuroni i EEG (elektroencefalografija). Ali nije objašnjena poenta; kako je to imati mozak? Kakav je osećaj ? Ali sada, zahvaljujući eksperimetima rađenim u Srbiji, uspeli smo da odgovorimo na sva ta pitanja", rekao je Gejdž.

Poznati američki neuronaučnik kreirao je i inovativni program nastave koji će, tokom svoje posete Srbiji, predstaviti profesorima kako bi dragoceno znanje i iskustvo mogli da prenesu svojim sadašnjim učenicima, ali i narednim generacijama.

"Ono što pokušavamo da uradimo je veoma izazovno. Izazovno je u Sjedinjenim Državama, biće i ovde. Zbog tradicionlanog načina na koji profesori predaju", rekao je on i dodao da je potrebna potpuno suprotna metodologija rada.

Gejdž kaže da se trudi da nametne da ulogu lidera dobiju učenici, a ne profesori jer se, kako kaže, tako dolazi do ideja i znanja, a takav proces se izgubio u, kako je rekao, strogom, formalnom načinu obrazovanja.

"To je potpuno drugačija uloga. Profesorima će biti veoma neprijatno da tu ulogu prihvate ali zato ćemo, kroz radionice koje ćemo raditi, pokušati da sa njima sarađujemo i utvrdimo kako to možemo postići", rekao je on.

Katarina Stekić, saradnica Centra za promociju nauke i istraživač na Katedri za neurologiju, kaže da će projekat sprovesti u više od 20 škola kako bi profesorima preneli stečeno znanje i iskustvo.

"Kako da oni svojoj deci u učionicama pokažu šta je to neuronauka, kako ona radi, da ih zapravo zainteresuju i motivišu, da se bave time. Zapravo da se pitaju, da istražuju i otkrivaju nove stvari, a ne samo da pasivno prihvataju znanje", rekla je za Tanjug Stekić.

Milica Manojlović, student doktorskih studija psihologije na Filozofskom fakultetu Univerziteta u Beogradu pohađala je letnju školu Grega Gejdža i time dala svoj doprinos u sprovođenju eksperimenata koji su uvršteni u novo, dopunjeno izdanje knjige.

"Osmislili smo, da kažemo, projekat koji i deca u srednjim školama mogu da sprovedu, simulacijom jednog posebnog nerva na ruci, osobom koja žmuri i drži svoj nos. Možemo da indukujemo osećaj, ne samo da se ruka pomera, nego da se sobom povlači i naš nos, odnosno da nos raste kao Pinokiju", rekla je Manojlović.

Uz prošireno srpsko izdanje knjige, čiju je originalnu verziju izdao prestižni "MIT press", u saradnji sa Gregom Gejdžom i edukativne radionice, u više od 20 srednnjih škola donirana je i „uradi sam” laboratorijska oprema, navedeno je na konferenciji za medije.

Kako je istaknuto, potreba za obrazovanjem iz oblasti neuronauka nikada nije bila urgentnija s obzirom da, barem jedna od pet osoba pati od nekog neurološkog poremećaja, danas u svetu.

Navodeno je da program neuronaučnih eksperimenata donosi potrebna znanja u škole širom zemlje i podstiče mlade da se zainteresuju za najsloženiju mašinu današnjice - ljudski mozak.