Demir: Uticaj odlaganja nuklearnog otpada moguć i indirektno preko površinskih voda

SARAJEVO - Uticaj odlagališta nuklearnog otpada "Čerkezovac" na Trgovskoj gori, uz granicu Hrvatske i BiH, na podzemne vode u Federaciji BiH posebno u Republici Srpskoj, moguć je "indirektno“ preko površinskih voda i potoka, kao i zagađenje reke Une, izjavio je direktor Federalnog zavoda za geologiju Vedad Demir.

Odluku o odlaganju nuklearnog otpada u nekadašnjoj kasarni Čerkezovac na Trgovskoj gori doneo je prošle sedmice Hrvatski sabor, uprkos višegodišnjem protivljenju BiH.

"Na sadašnjem stepenu istraženosti odlagalište radioaktivnog otpada 'Čerkezovac' je situirano u 'pretežno nepropusnom kompleksu' karbonske starosti, tako da se procjenjuje mala verovatnoća infiltracije zagađivača u podzemlje i 'direktno' zagađenje podzemnih voda u Federaciji BiH. Uticaj odlagališta 'Čerkezovac' na podzemne vode u Federaciji Bosne i Hercegovine, a posebno u Republici Srpskoj, moguć je 'indirektno' preko površinskih voda i potoka, te zagađenja Une. S jedne strane potoci u području Trgovske gore iz Hrvatske se ulivaju u reku Unu koja 'prihranjuje' izvorišta vode za piće u Bosanskom Novom (Republika Srpska), a sa druge strane neki potoci sa padina Trgovske gore na granici sa Hrvatskom 'poniru' u kraški prostor Federacije Bosne i Hercegovine, tako da je njihov utjecaj na izvorišta vode za piće verovatan, i bit će predmetom budućih hidrogeoloških istraživanja", rekao je Demir xa Fenu.

Najavio je da Federalni zavod za geologiju u narednoj godini planira izradu Projekta detaljnih hidrogeoloških istraživanja kojim bi se projektovali geološki, strukturno-tektonski, hidrogeološki, hidrološki i hidrotehnički istražni radovi za potrebe utvrđivanja uticaja odlagališta radioaktivnog otpada „Čerkezovac“ na podzemne vode u Federaciji BiH. Nakon izrade Projekta pristupilo bi se realizaciji istražnih radova u skladu sa važećim zakonskim propisima.

"Važno je naglasiti da su u prostornom obuhvatu istraživanja u Federaciji Bosne i Hercegovine utvrđena tri važna faktora koji limitiraju provođenje sadašnjih i budućih hidrogeoloških istraživanja kao što su: veoma nizak stepen geološke i hidrogeološke istraženosti terena, kontaminiranost prostora minsko-eksplozivnim sredstvima i neposredna blizina granice sa Hrvatskom", zaključio je Demir.

Prema Nacionalnom programu sprovođenja Strategije zbrinjavanja radioaktivnog otpada, iskorišćenih izvora i istrošenog nuklearnog goriva, koji je Vlada Hrvatske donela krajem 2018. godine, Trgovska gora i kasarna Čerkezovac predviđeni su kao lokacija dugoročnog skladišta tog otpada.

Tu bi se skladištio nisko i srednje radioaktivni otpad iz nuklearne elektrane Krško u Sloveniji, kao i radioaktivni otpad nastao na području Hrvatske.

Lokacija za skladištenje je udaljena oko 800 metara vazdušne linije od granice Bosne i Hercegovine i jedan kilometar od vodozahvata opštine Bosanski Novi (Novi Grad), iz kojeg vodu pije 15.000 ljudi.