27. februar 2025 10:11

Milatović: Doneti zakon o rehabilitaciji i obeštećenju Golootočana, Svetog Grgura...

Izvor: TANJUG

podeli vest

Milatović: Doneti zakon o rehabilitaciji i obeštećenju Golootočana, Svetog Grgura...

Foto: TANJUG/Mediabiro

PODGORICA - Predsednik crnogorske države Jakov Milatović podneo je Skupštini Crne Gore Inicijativu za donošenje zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih zatvora.

Iz Akcije za ljudska prava (HRA) pozdravili su takvu inicijativu i pozvali Vladu da što pre formira radnu grupu za izradu zakona o rehabilitaciji i obeštećenju političkih zatvorenika Golog otoka, Svetog Grgura i drugih sličnih kazamata.

U izjavi za javnost, Milatović je kazao da bi donošenjem ovog zakona, Crna Gora priznala njihovu patnju i omogućila im moralnu i pravnu rehabilitaciju i obeštećenje.

"Ovim činom započinjemo važan proces suočavanja s prošlošću i ispravljanja istorijskih nepravdi. Crna Gora, kao demokratska i pravno utemeljena država, ne sme zanemariti činjenicu da su mnogi naši sugrađani, zbog svojih stvarnih ili pretpostavljenih političkih uverenja, bili izloženi represiji, fizičkom i psihičkom nasilju, bez pravičnog suđenja i bez mogućnosti da ikada dokažu svoju nevinost", istakao je Milatović.

Poručio je da je ova inicijativa nije usmerena protiv bilo koga – već da je "za sve nas".

"Za žrtve koje nisu imale glas, za njihove porodice koje su decenijama nosile teret stigme i tišine, i za Crnu Goru koja mora pronaći snagu da se suoči sa svojom prošlošću i izgradi društvo zasnovano na pravdi i poštovanju ljudskih prava. Kao što sam javno obećao prošle godine, danas preduzimam konkretne korake da ispravimo ovu tamnu mrlju iz naše istorije. Zato pozivam sve poslanike, bez obzira na njihove političke razlike, da podrže ovu inicijativu, da podrže ovaj zakon. Time ćemo zajedno potvrditi da Crna Gora jeste i da mora biti država koja stoji na braniku istine, pravde i dostojanstva svakog njenog građanina", istakao je Milatović.

U Inicijativi piše da uvažavajući potrebu za suočavanjem s prošlošću i ispravljanjem istorijskih nepravdi treba doneti zakon o rehabilitaciji i obeštećenju golootočkih zatvorenika osumnjičenih za podršku Rezoluciji Informbiroa iz 1948. godine.

"Ova inicijativa se odnosi na osobe koje su, bez pravičnog suđenja i adekvatnih dokaza, na osnovu administrativnih odluka ili i bez njih, bile zatvorene i izložene nehumanim uslovima na Golom otoku, tokom perioda političkih progona u bivšoj Jugoslaviji, zbog navodne ili pretpostavljene podrške Rezoluciji Informbiroa. Donošenje ovog zakona ne predstavlja samo pravni akt, već i moralnu odgovornost države da prizna i obešteti one koji su nepravedno patili zbog svojih stvarnih ili pretpostavljenih političkih uverenja. Na ovaj način, Crna Gora bi se pridružila zemljama u regionu koje su već preduzele slične korake u cilju suočavanja s prošlošću i zaštite ljudskih prava", stoji u tekstu Inicijative.

Akcija za ljudska prava (HRA) pozdravila je juče inicijativu predsednika Crne Gore Jakova Milatovića za donošenje zakona koji bi obezbedio rehabilitaciju i obeštećenje političkih zatvorenika Golog otoka.

HRA podseća da do danas ni vlast pod vođstvom DPS-a, ni vlasti od 2020. na ovamo nisu prihvatile inicijativu udruženja Golootočana i Akcije za ljudska prava da se takav zakon donese, zbog čega su golootočke žrtve teških kršenja ljudskih prava iz Crne Gore i njihove porodice jedine u regionu ostale obespravljene.

“Slovenija, Hrvatska i Srbija imaju zakone kojima su odavno te žrtve obeštetil”, naveli su juče iz HRA.

Podsećaju da je samo na Golom otoku bilo 3.390 Crnogoraca, što je 21,5 odsto od ukupnog broja zarobljenika.

Podseća se da su obeštećenja političkim zatvorenicima sprovele Slovenija, Hrvatska i Srbija donoseći adekvatne zakone za tu oblast. Visina naknade koja je ponudila Slovenija 2003. godine bivšim golootočanima, iznosila je 6.300 evra za svaku godinu provedenu u logoru.

Hrvatska i Srbija su davale oko sedam evra po danu provedenom na Golom otoku. U Srbiji je od 2012. godine rehabilitovano 2.146 ljudi, prenosi portal RTCG.