Dalibor Milas: Da li bi Stepinac imao ovakav status da se odlučnije suprotstavio Paveliću

ZAGREB - Teolog i univerzitetski predavač Dalibor Milas izjavio je danas da se čini da je pitanje kanonizacije nadbiskupa Alojzija Stepinca poslednjih godina previše ispolitizovana, da se u određenim hrvatskim krugovima pretvara u simbol borbe protiv svega što dolazi iz Rima, i to ponajprije zato što je njegova kanonizacija sporna Srpskoj pravoslavnoj crkvi i srpskoj političkoj sceni.

"Drugim rečima, Stepinac se koristi kao sredstvo za unošenje razdora, više nego kao most duhovnog zajedništva", kaže Milas i ističe:

"Umesto da se na Stepinca gleda kao na svedoka vere u turbulentnom istorijskom kontekstu, njegovo ime sve češće postaje lakmus-papir hrvatsko-katoličkog identiteta. I to identiteta koji se definiše isključivo opozicijom – prema Srbima, prema komunistima, pa sada i prema Papi.

A pravo pitanje koje se, ističe Milas, retko postavlja glasi: "Da li bi Stepinac danas imao ovakav simbolički status da se, umesto Titu i komunistima, odlučnije i javnije suprotstavio ustašama i Anti Paveliću?".

Upravo to, precizira, pokazuje koliko je i sam Stepinac postao talac interpretacija koje sa jevanđeljem imaju sve manje veze.

"Zanimljivo je i da Hrvatska, koja već ima tri sveca - Marka Križevčanina, Nikolu Tavelića i Leopolda Mandića - retko o njima javno govori. Premalo se koristi njihov duhovni kapital u formiranju savremenog duhovnog identiteta. Jer, svetost nije nacionalna privilegija. Ona je dar celoj Crkvi", navodi Milas.

Pojasnio je i na koji način treba iz ugla vernika pristupati Stepincu, kojeg je 3. oktobra 1998. papa Ivan Pavle II. proglasio blaženim.

Dalji koraci, prema kanonizaciji, kaže Milas, trebalo bi da budu vođeni molitvom, strpljenjem i pouzdanjem, a ne "nacionalnim patosom, crkvenim inatom ili medijskim pritiscima".

Svima koji "istrajno i agresivno" nameću ovu temu, Milas je poručio da se na taj način ne čini usluga Stepincu, Crkvi, ni hrvatskom narodu već upravo onima koji kanonizaciji žele stati na put.

"Pretvarajući pitanje svetosti u ideološki instrument, zapravo zagušuju tišinu vere, koja jedina može rađati svetost", rekao je Milas za zagrebačku N1.

Preminuli papa Franja za vreme svog pontifikata nije učinio Stepinca svecem, što mu je hrvatska desnica zamerala do te mere da se nakon njegove smrti do moglo itekako osetiti u javnom prostoru.

Prema Milasu, isto se i čini i sa neskrivenom željom da njegov naslednik papa Lav XIV. "ispravi tu grešku". Ali, oni koji razmišljaju na taj način, zapravo ne razumeju religiju kojoj pripadaju, pojašnjava sagovornik N1.

"Službena kanonizacija već blaženog Alojzija Stepinca unutar Katoličke Crkve nikada nije bila isključivo hrvatsko pitanje, iako se u određenim političkim i crkvenim krugovima u Hrvatskoj, nažalost, upravo tako percipira. Reč je o procesu koji traži duhovnu zrelost, eklezijalnu širinu i, na kraju, osećaj zajedništva s celom Crkvom", pojašnjava Milas.