Prijepolje: Srbijašume pošumljavaju 26 hektara u gazdinskoj jedinici Savin Lakat

PRIJEPOLJE - Povodom Međunarodnog dana šuma, Javno preduzeće "Srbijašume" organizovalo je niz akcija pošumljavanja širom Srbije. Tim povodom Šumsko gazdinstvo Prijepolje započelo je pošumljavanje na površini od 26 hektara u gazdinskoj jedinici Savin Lakat, gde će u narednim danima biti zasađeno više od 50 hiljada sadnica četinara, rekao je direktor Šumskog gazdinstva Prijepolje, Svetozar Ćirković.

"Plan je da se u ovoj godini obnovi šumska površina na 110 hektara u tri šumske uprave i posadi 270 hiljada sadnica različitih vrsta. Iz godine u godinu povećavamo broj šumskih sadnica koje sadimo, a naš cilj je da dostignemo 300 hiljada sadnica godišnje. Deo posla obavljamo sopstvenim radnicima, dok deo angažujemo putem usluga. Ruralna područja su sve manje naseljena, ali mi nastojimo da animiramo stanovništvo i ukažemo im na značaj osnivanja novih šuma", istakao je Ćirković.

Šumsko gazdinstvo Prijepolje poseduje sopstveni rasadnik u Kamenoj Gori, što omogućava uspešnu obnovu šumskih površina koje su tokom prošle godine pretrpele štetu usled suša i požara.

"Šume u Prijepolju su u dobrom stanju, pri čemu visokih šuma ima više od 60 odsto, dok ostatak čine izdanačke šume koje se obnavljaju i pretvaraju u visoke. Na većim nadmorskim visinama preovlađuju četinarske vrste poput jele, smrče, belog i crnog bora, dok su u nižim predelima dominantne mešovite listopadne šume sa pretežno bukvom. Godišnje posečemo oko 30 hiljada kubnih metara drveta, od čega 60 odsto čine trupci i sortimenti iz visokih šuma", rekao je šef Šumske uprave Prijepolje Milan Cmiljanović.

Međunarodni dan šuma obeležava se svake godine 21. marta, sa ciljem podizanja svesti o značaju šuma, njihovom doprinosu održivom razvoju i potrebi za zaštitom i očuvanjem. Ovaj dan ustanovljen je 1971. godine na inicijativu Generalne skupštine Evropske poljoprivredne konfederacije, uz podršku Ujedinjenih nacija i FAO-a.

"Šume su od suštinskog značaja za očuvanje biodiverziteta, ublažavanje klimatskih promena i egzistenciju ljudi koji zavise od njih. One predstavljaju izvor hrane, kiseonika, vode, zdrave životne sredine i rekreacije. Održivo upravljanje šumama ključno je kako bi one nastavile da ispunjavaju ove funkcije i zadovoljile potrebe budućih generacija", kaže inženjer šumarstva Vladan Varaklić.