13. januar 2026 17:22

Govor mržnje protiv manjina u Indiji u 2025. godini porastao za 13 odsto

Izvor: TANJUG

podeli vest

Govor mržnje protiv manjina u Indiji u 2025. godini porastao za 13 odsto

Foto: AP Photo/Manish Swarup

VAŠINGTON - Govor mržnje usmeren protiv manjina, uključujući muslimane i hrišćane, u Indiji je tokom 2025. godine porastao za 13 odsto, a najveći broj incidenata zabeležen je u saveznim državama kojima upravlja Hindu nacionalistička Indijska narodna partija (BJP) premijera Indije Narendre Modija, saopštila je danas istraživačka grupa "India Hate Lab".

Prema podacima organizacije India Hate Lab, tokom 2025. godine dokumentovano je 1.318 slučajeva govora mržnje, u poređenju sa 1.165 u 2024. i 668 u 2023. godini, preneo je Rojters.

Incidenti su zabeleženi na političkim skupovima, verskim procesijama, protestnim marševima i kulturnim događajima.

Od ukupnog broja, 1.164 slučaja dogodila su se u saveznim državama i teritorijama pod upravom BJP-a, bilo direktno ili kroz koalicije sa drugim strankama, navodi se u izveštaju.

Modi i njegova stranka odbacuju optužbe o diskriminaciji, navodeći da njihove politike, uključujući programe subvencija za hranu i elektrifikaciju, imaju korist za sve zajednice.

Organizacije za ljudska prava, uključujući Amnesti internešenel i Hjuman rajts voč, navode da se zlostavljanje manjina u Indiji povećalo od kada je Modi stupio na dužnost 2014. godine.

Kao razloge navode zakon o državljanstvu zasnovan na veri, koji Ujedinjene nacije ocenjuju kao "suštinski diskriminatorski", zakone protiv preobraćenja koji ograničavaju slobodu veroispovesti, ukidanje posebnog statusa Kašmira sa muslimanskom većinom 2019. godine, kao i rušenje imovine u vlasništvu muslimana.

India Hate Lab osnovao je novinar poreklom iz Kašmira Rakib Hamid Naik, a organizacija deluje u okviru Centra za proučavanje organizovane mržnje, nevladinog istraživačkog centra sa sedištem u Vašingtonu.

BJP je ranije saopštio da izveštaji India Hate Laba predstavljaju pristrasnu sliku Indije.

Ova organizacija navodi da u svom radu primenjuje definiciju govora mržnje Ujedinjenih nacija, prema kojoj se on odnosi na govor zasnovan na predrasudama, diskriminacijii prema pojedincima ili grupama na osnovu verske, etničke, nacionalne, rasne ili rodne pripadnosti.