Lokalni izbori u Srbiji: U Smederevskoj Palanci izlaznost do 14 časova 41 odsto, u Majdanpeku 40,06, u Kladovu 39 odsto
29. mart 14:20
17. jul 2025 08:39
podeli vest
Foto: Shutterstock.com/Alexandros Michailidis, ilustracija
BRISEL - Evropska komisija predstavila je nacrt višegodišnjeg budžeta Evropske unije za period od 2028. do 2034. godine, u ukupnom iznosu od dva biliona evra, uz dodatna sredstva namenjena jačanju konkurentnosti i odbrambenih kapaciteta Unije, a taj predlog je naišao na momentalno odbacivanje nemačke vlade, koja ga je ocenila „neprihvatljivim“, dok se i iz drugih članica čuju negodovanja, prenosi danas BFM TV.
Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen ocenila je da je reč o „najambicioznijem budžetu“ u istoriji EU, čime je otvorena faza pregovora među državama članicama, koji se već sada ocenjuju kao izuzetno zahtevni.
Prema predlogu Komisije, konkurentnost i inovacije postaju glavni prioriteti, sa planiranih 451 milijardu evra, što, kako pojašnjava BFMTV, ukazuje na zaokret Unije u jeku trgovinskih tenzija sa Sjedinjenim Američkim Državama pod administracijom Donalda Trampa.
U budžet je uključena i 131 milijarda evra za odbranu, dok je za podršku Ukrajini između 2028. i 2034. godine predviđeno dodatnih 100 milijardi evra.
Takva najava naišla je na oštre kritike premijera Mađarske Viktora Orbana, koji je ocenio da bi „Ukrajina dobila ogromnu finansijsku pomoć, dok bi evropski poljoprivrednici ostali kratkih rukava“.
Portparol nemačke vlade izjavio je da je „značajno povećanje budžeta EU neprihvatljivo u trenutku kada sve članice ulažu napore u stabilizaciju sopstvenih javnih finansija“ i dodao da Berlin ne podržava ni predlog Komisije o dodatnom oporezivanju preduzeća.
Sličan stav iznela je i Holandija, tradicionalno među takozvanim „štedljivim državama“ članicama, koje se zalažu za smanjenje evropske potrošnje, ocenjujući da je predloženi budžet „prevelik“.
Francuski ministar za evropske poslove ocenio je predlog kao „ambiciozan“, ali je istakao da će Pariz smanjiti svoj doprinos budžetu EU već 2026. godine.
Jedna od najspornijih tačaka odnosi se na Zajedničku poljoprivrednu politiku za koju je Komisija predvidela 300 milijardi evra za podršku prihodima poljoprivrednika, što je značajno manje u odnosu na prethodni period (2021–2027), kada je izdvojeno 387 milijardi evra.
Brisel navodi da je razlika posledica „nove budžetske arhitekture“ i preraspodele sredstava ka fondovima za koheziju, ali poljoprivredni lobi u EU reagovao je odmah.
Udruženje Copa-Cogeca okupilo je stotine poljoprivrednika na protestu u Briselu protiv, kako su naveli, „crne srede za evropsku poljoprivredu“.
„Ovaj predlog je provokacija. Niko nema interes da izaziva evropske poljoprivrednike. Ako nas niste čuli sada, vratićemo se“, poručio je Arno Ruso, predsednik najvećeg francuskog poljoprivrednog sindikata FNSEA, prisutan na protestu.
Evropska komisija, uzimajući u obzir prošlogodišnje masovne proteste poljoprivrednika, poručila je da je 300 milijardi evra „minimalan iznos“ koji države članice mogu dopuniti iz drugih evropskih fondova, rekao je komesar za poljoprivredu Kristof Hansen.
29. mart 14:20
29. mart 13:12
29. mart 12:32
28. mart 15:07
28. mart 13:46
28. mart 13:32
27. mart 18:09
29. mart 10:32
28. mart 21:12
28. mart 18:38
28. mart 17:01
28. mart 12:54
28. mart 11:20
27. mart 16:26
27. mart 14:38
29. mart 14:12
29. mart 14:05
29. mart 13:41
29. mart 13:10
29. mart 10:09
29. mart 09:14
27. mart 14:50
27. mart 12:15
27. mart 10:09
9. mart 18:01
1. mart 09:00
22. februar 10:32
15. februar 09:00
25. novembar 17:40
24. novembar 14:51
23. novembar 17:21
23. novembar 15:59