4. mart 2025 12:23

Rade Mrdak: Pritisak i na naše tržište zbog EU regulative za karbonski otisak - CBAM

Izvor: TANJUG

podeli vest

Rade Mrdak: Pritisak i na naše tržište zbog EU regulative za karbonski otisak - CBAM

Foto: TANJUG/STRAHINJA AĆIMOVIĆ

KOPAONIK - Postoji globalni pritisak u međunarodnom poslovanju da se smanji karbonski otisak proizvoda i usluga koji se plasiraju na tržište i najnoviji talas tog pritiska je došao kroz CBAM regulativu EU i pogodio je i naše tržište, izjavio je danas savetnik ministra za obnovljive izvore energije u Ministarstvu energetike Rade Mrdak i izrazio nadu da će nova Evropska komisija priznati naše garancije porekla.

"Najnoviji talas pritiska je pogodio ceo svet koji trguje sa Evropom, pa tako i naše tržište", rekao je Mrdak na panelu "Zelena energetska tranzicija - doprinos ekonomiji visokih prinosa".

CBAM (Carbon Border Ađustment Mećanism) je mehanizam Evropske unije koji uvodi poreze na uvoz određenih roba kako bi se smanjio karbonski otisak tih proizvoda i podstaklo smanjenje emisija u globalnim lancima snabdijevanja.

"Nadamo se da će nova Evropska komisija konačno dati predlog kriterijuma za priznanje garancija porekla i da mogu i naše garancije porekla da se izvoze u Evropu", rekao je Mrdak.

Srbija će do 2030. imati na mreži 3,5 gigavata zelene energije

Srbija planira do 2030. godine da ima na mreži 3,5 gigavata zelene energije, a do 2050. godine 18 gigavata, izjavio je danas savetnik ministra za obnovljive izvore energije u Ministarstvu rudarstva i energetike Rade Mrdak.

"Što se tiče konkretnih ciljeva, nama je neki realan cilj da do 2030. godine imamo 3.500 megavata na mreži, a vizija je, kako se to isto kaže sada u dokumentima Evropske unije, do 2040. godine da imamo 11 gigavata, a do 2050. da imamo 18 gigavata ovog kapaciteta, plus, minus pet odsto u zavisnosti od toga da li ćemo imati nuklearnu energiju", rekao je Mrdak na Kopaonik biznis forumu na panelu "Zelena energetska tranzicija - doprinos ekonomiji visokih prinosa", rekao je Mrdak.

On je istakao da je cena zelene energije trenutno konkurentna ceni fosilnih izvora, kao i da se benefiti dekarbonizacije tog sektora preliva i na druge sektore, kao što su i sektor grejanja kroz toplotne pumpe i sektor saobraćaja kroz električna vozila.

"Mi smo naravno fokusirani na realizaciju ovog prvog cilja što nam je najbliži u 2030. godini. Ja ću samo zbirno da kažem da smo mi u poslednje dve godine uspeli da animiramo 2.500 MW da se razvija na našem tržištu. Od toga smo kroz samo ove dve aukcije pokrenuli 1200 MW i još toliko od strane EPS-a. Ako o tome dodamo 90 MW kupaca-proizvođača i nekih 600 MW kapaciteta koje imamo iz kriznih tarifa, to je skoro 3.000 MW. Ako se oslonimo na rast i kupaca-proizvođača, blizu smo 3.500 MW bez trećih aukcija.