Linta: Sistematsko kršenje osnovnih prava Srba na KiM, međunarodna zajednica da reaguje
31. jul 11:43
5. mart 2025 12:12
podeli vest
Foto: TANJUG/STRAHINJA AĆIMOVIĆ
KOPAONIK - U Srbiji je u prihvatnim i azilnim centrima kojim rukovodi Komesarijat za izbeglice i migracije smešteno 457 izbeglica, tražilaca azila i migranata, a šef predstavništva Agencije UN za izbeglice u Srbiji Sufijan Ađali danas je na Kopaonik biznis forumu rekao da UNHCR ima dobru saradnju sa vladom i zahvalio srpskom narodu na gostoprimstvu prema tim ljudima.
"Počeću tako što ću prvo da zahvalim srpskom narodu na gostoprimstvu prema ljudima kojima je potrebna zaštita i ljudima koji nisu mogli da se vrate kući", naglaso je Ađali u izjavi za Tanjug.
Zaključno sa krajem 2024, u Srbiji je 1.295 ljudi imalo izbeglički status, uključujući privremenu zaštitu izbeglica iz Ukrajine.
Galerija
"Mislim da dobro radimo u Srbiji. Pokušavamo da radimo sa vladom na poboljšanju dokumentacije tražilaca azila i izbeglica", rekao je Ađali i istakao da sa Vladom Srbije imaju dobru saradnju, koju odlikuje poštovanje i poverenje.
Izrazio je nadu da će u narednom periodu moći još više da se uradi po pitanju izbeglica u Srbiji.
Na pitanje da li očekuje da će u svetu ove godine biti manje izbeglica s obzirom na aktuelna dešavanja u svetu, Ađali je rekao da ne može to da predvidi i naveo da trenutno u svetu ima 123 miliona prisilno raseljenih ljudi.
Ipak, očekuje da će se broj izbeglica povećavati.
"Dok razgovaram sa vama, visoki komesar je već proglasio dva vanredna stanja u Africi, tako da očekujemo da će se broj i dalje povećavati, iako stalno pozivamo zemlje na mir", rekao je Ađali.
Ljudi koji su bili prisiljeni da zbog sukoba, progona i nasilja zaštitu zatraže u Srbiji najčešće dolaze iz Ukrajine, Sirije, Avganistana, Iraka, Burundija, Libije, Irana, Kube.
Prema podacima Agencije UN za izbeglice (UNHCR), na kraju juna 2024. u svetu je bilo najmanje 122,6 miliona ljudi koji su bili prinuđeni da napuste svoje domove zbog sukoba, progona, nasilja i drugih oblika kršenja ljudskih prava.
Ova brojka predstavlja rekord koji je postavljan svake godine u protekloj deceniji.