14. mart 2023 13:08

Osobe sa disleksijom ne treba prisiljavati da dolaze na posao na vreme

Izvor: TANJUG

podeli vest

Osobe sa disleksijom ne treba prisiljavati da dolaze na posao na vreme

Foto: Shutterstock.com/Doucefleur, ilustracija

LONDON - Osobe sa disleksijom ne treba prisiljavati da dolaze na posao na vreme, presudila je sudija za radne odnose, nakon što je radnik obezbeđenja optužio svoje šefove za diskriminaciju.

Rejmond Džozef Brajs tvrdi da je bio izložen diskriminaciji, pošto je šefovima rekao da njegova disleksija znači da je “neorganizovan”, da ujutro često pogrešno čita budilnik, prrenosi Dejli mejl.

Brajs je insistirao da će uvek kasniti i tražio je od menadžera mogućnost da zakasni 15 ili 20 minuta, ali su posle niza incidenata oni iznenada prestali da ga stavljaju na raspored.

Čuvar iz Staforda, Zapadni Midlends, optužio ih je za diskriminaciju i propust da se razumno prilagode njegovom invaliditetu.

Brajsove tvrdnje potvrdio sud za zapošljavanje u Notingemu, koji je zaključio da mu je zbog disleksije "teško" da se probudi rano, planira unapred i čita vreme, a poslodavac je dužan da mu isplati i obeštećenje.

Brajs je u izjavi naveo da je u decembru 2020. počeo da radi u smenama za Sentry Consulting Ltd, privatnu firmu za obezbeđenje u Derbiju.

Ali, u naredne tri nedelje tri puta je zakasnio na posao, zbog čega su ga menadžeri pozvali na razgovor.

Brajs je okrivio svoju disleksiju i doba godine jer je vreme bilo "hladno, mrazno i snežno", što je otežavalo put do posla.

"Uvek ću kasniti zbog svog invaliditeta. Ne kasnim namerno. Pokušavam da stignem na vreme, ali kako god da planiram, ne uspeva. Zakasniću na sopstvenu sahranu", rekao je Brajs pred sudskim većem.

Objasnio je da njegova disleksija znači da često pogrešno čita brojeve na svom digitalnom budilniku i da zbog toga veruje da ima više vremena. Čuvar je takođe tvrdio da je morao da da vremena svom mozgu da počne da radi "kao kompjuter" nakon što se uključi.

Brajs, koji takođe ima Aspergerov sindrom, tvrdi da se drži "nefleksibilnih rutina" i da mu se pojačava ankcioznost ukoliko ih prekrši.

Veće, koje je predvodila sudija za radne odnose Rejčel Broton, presudilo je u korist njegove tvrdnje o diskriminaciji koja proističe iz invaliditeta.

Oni su takođe podržali njegovu pritužbu da firma nije izvršila razumna prilagođavanja da bi se uvažila ovaj invaliditet.

Komisija je zaključila da je da je kompanija Sentry Consulting smatrala Brajsovo "odmeravanje vremena" kao problem i nije mu ponudila dalje smene nakon što je zatražio "fleksibilnost u pogledu početka radnog vremena".

"Zaključujemo da su invalidnosti stranke imale niz dugoročnih efekata na njegove normalne svakodnevne aktivnosti. Bio je inhibiran u svojoj sposobnosti da čita, piše i razume informacije", saopštila je sudija.

Navela je da Brajs ima analogni i digitalni časovnik, ali ponekad pogrešno pročita brojeve, što može, dodala je, da utiče na njegov osećaj za vreme.

"Zbog toga mu je umanjena sposobnost da se pridržava rasporeda i planira potencijalne faktore kao što su saobraćaj i vremenski uslovi, zbog čega često nije u mogućnosti da stigne na vreme", istakla je sudija Broton.

Dodala je da će na posebnom ročištu biti odlučeno koji iznos je firma dužna da isplati na ime odštete Brajsu.