Na graničnim prelazima putnička vozila čekaju do 20 minuta, teretnjaci do 5 sati
13. jul 18:15
9. avgust 2023 12:40
podeli vest
Foto: shutterstock.com/RelentlessImages, ilustracija
NJUJORK - Vrh strele iz bronzanog doba otkopan u Švajcarskoj napravljen je od meteorita, pokazala je studija koju je sproveo tim istraživača na Prirodnjačkom muzeju u Bernu.
Dugačak 39 milimetara, vrh strele koji datira između 900. i 800. godine pre nove ere, pronađen je u Merigenu na jezeru Bil, u Švajcarskoj, tokom iskopavanja u 19. veku, navedeno je u studiji, preneo je Si-En-En (CNN).
Skoro 3.000 godina star artefakt napravljen je od gvožđa iz meteorita koji je pao u Estoniji, stoji u studiji.
Ovo ukazuje na to da se meteoritskim gvožđem trgovalo u Evropi do 800. godine pre nove ere ili ranije, naveli su istraživači, dodajući da je neobično pronaći meteoritsko gvožđe korišćeno tako rano u istoriji.
Dokazi o ranoj upotrebi meteoritskog gvožđa su izuzetno retki, navodi se u saopštenju za javnost izdatom o otkriću.
U to vreme ljudi još nisu počeli da tope gvožđe iz oksidnih ruda, ali se nešto metalnog gvožđa moglo naći u udarnim poljima meteorita, navedeno je u studiji.
Dok su predmeti napravljeni od meteoritskog gvožđa bili pronađeni u Turskoj, Grčkoj, Siriji, Iraku, Libanu, Egiptu, Iranu, Rusiji i Kini, takvi artefakti su ranije otkriveni samo na dve lokacije u Evropi, obe u Poljskoj.
Sada, kada je pronađen vrh strele, istraživači su potvrdili da je Merigen treća lokacija.
Stručnjaci su ranije mislili da gvožđe korišćeno u vrhu strele potiče od meteorita Tvanberg.
U Evropi postoje samo tri poznata meteorita sa sličnim hemijskim sastavom, ali istraživači kažu da je najverovatniji izvor bio jedan u Kalijarvu u Estoniji, pošto je meteorit udario Zemlju oko 1500. godine pre nove ere i proizveo mnogo malih fragmenata, navodi se u studiji.
Neki od ovih fragmenata su kasnije preseljeni na jugozapad u Švajcarsku trgovačkim putevima, rekao je za CNN vodeći autor studije Beda Hofman, šef odeljenja za nauke o Zemlji u Prirodnjačkom muzeju u Bernu.
Studija je objavljena u listu "Džornal of arkiolodžikal sajens".
13. jul 12:37
13. jul 12:35
13. jul 12:23
13. jul 11:52
13. jul 18:40
13. jul 16:31
13. jul 15:43
13. jul 18:20
11. jul 10:02
10. jul 17:43
10. jul 13:55
13. jul 06:19
12. jul 23:58
12. jul 23:33
13. jul 12:21
13. jul 11:33
13. jul 11:02
25. maj 15:25
9. mart 18:01
1. mart 09:00
22. februar 10:32