Ivana Josifović: Udruženje sudija i tužilaca Srbije bilo je protiv ustavnih amandmana, ali se borilo institucionalno
23. februar 19:00
8. oktobar 2025 16:19
podeli vest
Foto: Shutterstock.com/Todamo, ilustracija
FRANKFURT - Klimatske promene postaju važan faktor u određivanju troškova zaduživanja država, pokazuje danas objavljena analiza Evropske centralne banke (ECB) sprovedena u 52 zemlje u periodu od 2000. do 2023. godine.
Prema rezultatima, tranzicioni rizici koji nastaju tokom prelaska na zelenu ekonomiju imaju sve jači uticaj na prinose državnih obveznica, posebno u zemljama u razvoju i državama s velikim emisijama ugljen-dioksida.
U izveštaju se navodi da su tranzicioni rizici povezani s višim kamatama na državne obveznice jer zemlje s visokim emisijama i slabijim ekološkim politikama moraju da plaćaju veće svote za nova zaduživanja.
Počev od potpisivanja Pariskog klimatskog sporazuma, ta veza postala je izraženija. Investitori sve češće uzimaju u obzir klimatske rizike pri proceni kreditne sposobnosti država.
Kada je reč o fizičkim rizicima, analiza pokazuje da hronične promene temperature ne utiču direktno na prinose, dok akutni rizici poput prirodnih katastrofa mogu povećati troškove zaduživanja, naročito u zemljama s visokim nivoom duga i ograničenim finansijama.
U takvim slučajevima, tržišta procenjuju veću verovatnoću finansijskog pritiska i reaguje rastom prinosa.
Uticaj klimatskih šokova u kratkom i srednjem roku zavisi od njihove učestalosti i jačine. Suše, poplave i oluje u zemljama sa slabijom fiskalnom osnovom imaju trenutne i izraženije efekte, dok zemlje s boljim javnim finansijama lakše ublažavaju posledice.
Autori istraživanja zaključuju da finansijski kapacitet ima ključnu ulogu u otpornosti država na klimatske rizike. Zemlje s većim budžetima mogu da efikasnije ulažu u zaštitu i brže se oporave od klimatskih šokova, navodi se na veb stranici ECB.
U izveštaju se preporučuje stvaranje međunarodnog okvira koji bi povezao klimatsku politiku i fiskalnu stabilnost, pošto rastući klimatski rizici mogu da dugoročno podignu cene državnih obveznica i tako povećaju razlike između razvijenih i siromašnijih ekonomija.
23. februar 19:00
23. februar 18:32
23. februar 17:58
23. februar 15:19
23. februar 18:51
23. februar 18:21
23. februar 18:11
23. februar 13:56
23. februar 11:23
23. februar 11:06
23. februar 18:29
23. februar 11:29
22. februar 23:11
23. februar 15:59
23. februar 15:01
23. februar 12:50
23. februar 09:44
25. novembar 17:40
24. novembar 14:51
23. novembar 17:21
23. novembar 15:59
22. februar 10:32
15. februar 09:00
14. februar 18:39
8. februar 09:30
18. februar 10:20
16. februar 17:56
15. februar 21:10
12. februar 13:02
23. februar 12:36
22. februar 14:55
22. februar 10:45
23. februar 14:12
23. februar 13:41
23. februar 12:20