22. februar 2024 09:24

Pozivi na jedinstvo EU usled kriza u Ukrajini, Sahelu i na Bliskom istoku

Izvor: TANJUG

podeli vest

Pozivi na jedinstvo EU usled kriza u Ukrajini, Sahelu i na Bliskom istoku

Foto: Shutterstock.com/artjazz, ilustracija

BRISEL - Usled brojnih kriza sa kojima se EU suočava, kao što su one na Bliskom istoku, Ukrajini i Sahelu, šef evropske diplomatije Žozep Borelj poziva na veće jedinstvo unutar EU i traži da se pojača odbrambena sposobnost Unije, ukoliko želi da ima geopolitičku ulogu.

Borelj je na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji rekao da geopolitičku agendu EU oblikuju "tri geografska izazova, a to su Ukrajina, Gaza i globalni jug" i upozorio da će "Rusija biti u iskušenju da pojača političke i vojne provokacije protiv zemalja NATO".

"Poruka je jasna: Pred nama je ruski problem", naveo je Borelj.

On je u ponedeljak, nakon sastanka ministara spoljnih poslova u Briselu, a imajući u vidu rat Izraela i Hamasa, pozvao na više jedinstva u EU, ako blok želi da igra geopolitičku ulogu na Bliskom istoku.

Sve zemlje EU, osim Mađarske, u ponedeljak su na Savetu za spoljne poslove pozvale na "trenutnu humanitarnu pauzu koja bi dovela do održivog prekida vatre, do bezuslovnog oslobađanja talaca i pružanja humanitarne pomoći".

Ipak, prvi put od 7. oktobra prošle godine, velika većina zemalja članica EU uspela je da postigne konsenzus u vezi sa prekidom vatre u Pojasu Gaze.

Portugalski ministar spoljnih poslova Žoao Gomeš Kravinjo u utorak je izneo tvrdnju da ruski predsednik Vladimir Putin "ne želi samo deo ukrajinske teritorije, on želi da uništi evropski projekat" i ocenio da je zato ključno da se ne dozvoli da Putin pobedi u Ukrajini.

Nakon što je Mađarska u ponedeljak blokirala EU da odobri sankcije protiv izraelskih naseljenika koji su napali Palestince na Zapadnoj obali, Španija, Francuska, Irska i Belgija odlučile su da jednostrano uvedu sankcije nasilnim izraelskim naseljenicima.

Španski ministar spoljnih poslova Hose Manuel Albares istakao je da će Španija nastaviti i da sarađuje sa agencijom UN za palestinske izbeglice (UNRWA) i potvrdio da je u pripremi novi paket finansijske podrške, pored već najavljenih 3,5 miliona evra i deset miliona isporučenih u decembru.

EU je u ponedeljak odlučila i da zvanično pokrene pomorsku misiju za zaštitu brodarstva u toj oblasti, kao odgovor na napade Huta na brodove u Crvenom moru, koje, kako kažu Huti, čine u znak solidarnosti sa Palestincima u Pojasu Gaze.

Prema navodima jednog zvaničnika, cilj EU je da se misija pod nazivom Aspides, što na starogrčkom znači "štit“, pokrene za "nekoliko nedelja", uz najmanje četiri plovila.

Predsednica Evropske komisije Ursula fon der Lajen navela je na društvenoj mreži X (Tviter) da će Evropa obezbediti slobodu plovidbe u Crvenom moru, radeći zajedno sa međunarodnim partnerima.

Za sada su Francuska, Nemačka, Italija i Belgija najavile da planiraju da obezbede brodove misiji, čiji će komandant biti Grk, dok će vodeći oficir u operativnoj kontroli na moru biti Italijan.

EU napominje da je mandat misije, koji je prvobitno određen na godinu dana, ograničen na zaštitu civilnog brodarstva u Crvenom moru i ističe da se neće vršiti nikakvi napadi na tlu Jemena.

Egipatski predsednik Abdel Fatah al-Sisi rekao je da su prihodi od Sueckog kanala, koji povezuje Crveno more sa Sredozemnim, do sada ove godine pali "40 do 50 odsto".

SAD već predvode sopstvenu pomorsku koaliciju u toj oblasti i izvele su uzvratne udare na ciljeve Huta u Jemenu, kao i Velika Britanija.

Nakon Minhenske bezbednosne konferencije, bugarski premijer Nikolaj Denkov rekao je, posle razgovora sa državnim sekretarom SAD Entonijem Blinkenom, da je Bugarska ključna zemlja u naporima da se zaštiti region Crnog mora i istočno krilo NATO-a.

On je istakao da se aktuelni problemi mogu iskoristiti kao prilike za razvoj regiona i za pozicioniranje Bugarske i NATO na način koji će obezbediti stabilnost.

Češki predsednik Petr Pavel rekao je u subotu na Minhenskoj bezbednosnoj konferenciji da je Češka u inostranstvu pronašla izvore za stotine hiljada komada artiljerije, koje bi mogla da isporuči Ukrajini u roku od nekoliko nedelja ako ona i njeni partneri u SAD, Nemačkoj, Švedskoj ili druge zemlje mogu da da obezbede finansiranje.