24. januar 2025 15:26

Otvorena izložba sećanja na žene nastradale u Pogromu 1942. u Novom Sadu

Izvor: TANJUG

podeli vest

Otvorena izložba sećanja na žene nastradale u Pogromu 1942. u Novom Sadu

Foto: KULTURNI CENTAR NOVOG SADA/MILJANA KOZAROV

NOVI SAD - Izložba "Tužna senka tišine - sećanje na stradanje žena u januarskom Pogromu 1942. godine“ otvorena je danas u klubu "Tribina mladih" Kulturnog centra Novog Sada (KCNS) i trajaće do 29. januara, saopštili su organizatori.

Izložba autora Snežane Serdar Filipović, Ljiljane Dožić i Petra Đurđeva organizovana je u okviru programa "Ledena tišina“ KCNS-a, koji se od 2014. kroz različite tematske celine i forme izraza bavi sećanjem na tragično stradale u januarskom Pogromu 1942. godine, rečeno je u saopštenju.

Pomoćnica direktora KCNS Sunčica Marković je na otvaranju rekla da je izložba nastala u saradnji KCNS, Istorijskog arhiva Grada Novog Sada i Arhiva Vojvodine, "sa ciljem da neguje sećanje i prikaže stradanja žena u Novom Sadu i južnoj Bačkoj tokom 1942. godine.“

Marković je zahvalila Eparhiji Bačkoj i Jevrejskoj opštini u Novom Sadu koje od prvog dana aktivno pomažu realizaciju memorijalnih programa u KCNS.

Direktor Arhiva Vojvodine Nebojša Kuzmanović istakao je da je zadatak svih da obeležavamo i sećamo se godišnjice januarskog Pogroma.

"Te 1942. godine zločinačka okupatorska vlast imala je sistem po kom je delala. Ubijali su, pored intelektualaca, sveštenika, imućnih ljudi i žene u dvadesetim, tridesetim godinema, želeći da na taj način pošalju i poruku kroz uništavanje fertilnog dela stanovništva“, naglasio je Kuzmanović.

Član Gradskog veća za obrazovanje Novog Sada Petar Đurđev je istakao kao bitnu karakteristiku januarskog Pogroma masovno stradanje civilnog, neboračkog stanovništva.

Prema njegovim rečima, "Pogrom iz januara 1942. godine nije bila uobičajena policijska racija, već sistematsko masovno ubijanje civilnog stanovništva u kojem su učestvovale policijske, vojne i civilne strukture okupatorskog režima".

Podsetivši da su "uglavnom u opštim narativima žene gotovo zaboravljene“, Đurđev je naglasio da da mlade žene i starice nikako nisu mogle predstavljati pretnju režimu regenta Mađarske Mikloša Hortija.

Đurđev je dodao da je "sasvim jasno da je januarski Pogrom 1942. godine za cilj imao izmenu etničke strukture stanovništva i izvršenje nacističke antisemitske politike".