Pršić: Hrvatski ekstremisti imaju velike teritorijalne pretenzije ne samo prema SRB

BEOGRAD - U poslednje vreme događaji u Hrvatskoj su zloslutni i nikako nisu prijateljski prema srpskom narodu, izjavio je danas vojni istoričar Miloje Pršić i dodao da hrvatski ekstremisti imaju velike teritorijalne pretenzije u regionu, jer su nezadovoljni oblikom teritorije Hrvatske.

Pršić je za Tanjug rekao da projekat teritorijalnih pretenzija nije produkt Hrvata, već pojedinih zapadnih država koje bi, kako kaže, htele da gospodare Balkanom i srpskom teritorijom.

"Imaju velike pretenzije prema Vojvodini, ovi događaji i danas nisu slučajni,imaju velike pretenzije prema Bosni i Hercegovini, Raškoj oblasti i prema Crnoj Gori. Taj njihov megalomanski projekat nije produkt misli Hrvata, nego je produkt Vatikana, Nemačke, Velike Britanije i drugih zemalja, velikih sila, koje bi htele da gospodare Balkanom i srpskim teritorijama, a izvodjači prljavih radova su ekstremni Hrvati", naveo je Pršić.

On je istakao da je Srbija Hrvatskoj dala državnost i omogućila Hrvatima da se razvijaju, a sve nakon kraja Prvog svetskog rata i odlukama koje je donosila tada Kraljevnina Srbija.

"Srbija je dala državu Hrvatima 1918. Srbija im je omogućila da se razvijaju, da se identifikuju, a pogotovo 1939. godine, kada su u teškim, kriznim vremenima pred Drugi svetski rat, dobili i banovinu u Hrvatskoj, u kojoj je ostalo preko 1,5 miliona Srba. Ko je mogao da očekuje, da već 1941. i to u aprilu, krene masovan pogrom srpskog stanovništva", rekao je Pršić.

Pršić je ukazao da su posledice rata od 1941. do 1945. bile stravične u NDH i naglasio da je tragično da se licitira sa brojkama o ubijenima u Jasenovcu.

"Pogrešno je da se u žiži svih događaja u NDH veže samo za Jasenovac. Brojne su jame, brojna stratišta srpskog naroda, pa prema tome, to bi trebalo identifikovati sa celokupnom teritorijom NDH, gde Srbi nemaju gotovo nikakva prava", naveo je on.

Takođe, on je istakao da je tokom 60-ih godina prošlog veka živeo u Zadru gde je još tada doživeo neprijatnosti.

"To je bilo od 1968. do 1977. godine, kada sam odlazio iz Hrvatske. 1971. godine se pojavio neverovatan ekstremizam, to je hrvatski MASPOK ili Hrvatsko proleće. Tako da u periodu 1991. do 1995. ništa nije bilo neočekivano. Moglo se pretpostaviti to, jer nikada KP Jugoslavija nije egzistirala paralelno sa KP Hrvatske. Ona je secesionistička, ona je apsolutno definisana nacionalno, ona baštini učenje, na kome je počivao ustaški pokret. To se potvrdilo u periodu od 1991. do 1995. godine", kazao je Pršić.

Takođe, on je dodao da su Srbi stari autohton narod u Hrvatskoj, jednako koliko i Hrvati, ali da im je jedina razlika samo u veri.

"Odnos katolika Hrvata prema Srbima pravoslavcima je težak gotovo od 17.,18. veka, a eskalirao je u 19. veku kada je utemeljeno učenje da treba očistiti pravoslavce sa tih teritorija ili da se priklone teoriji, jedan hrvatski politički narod, jedne konfesije ili jedne vere, jednog jezika u istorijskim granicama, to je Velika Hrvatska", rekao je Pršić.

Sagovornik Tanjuga je dodao da je ta teorija doživela ekspanziju u dva navrata, za vreme Drugog svetskog rata i tokom građanskog rata u bivšoj SFRJ.

"Ono što se desilo 1995. godine, to je poražavajući odnos Hrvata prema svojim sunarodnicima, prema svojim sugrađanima, komšijama. Tu operaciju nisu izvele oružane snage Hrvatske, nego u apsolutnoj, da ne kažem dominantnoj i presudnoj ulozi Amerike i Nemačke", naveo je Pršić.

Prema njegovim rečima, slavljenje Oluje i drugih akcija Hrvatima ne može dobro da ostane kao svetla tačka istorije, nego kao jedna od najmračnijih.

Pršić je naveo i slučaj kada je 2021. otkriven čovek iz Poreča koji je godinama razbijao stakla na automobilima sa srpskim registracijama i dodao da je on, kada su ga uhvatili izjavio da je to radio sa uživanjem.

"To je neverovatno. Ovo što radi Tomson, mi nemamo pravo da mu to zabranimo. Ali da on okupi 500.000 ljudi, da ta ideologija zla, ideologija rasizma, ideologija potrebe da istrebite jedan narod, da ona i dalje živi i u 21. veku, to je tragična i zlokobna pojava, ne samo za Srbe i druge narode, nego i za Hrvate", istakao je Pršić.