8. mart 2023 12:29
Euraktiv: U 2023. godini će polovina žena u EU doživeti nasilje u porodici
podeli vest
BRISEL - UN su 1977. godine priznale 8. mart kao Međunarodni dan žena, ali tokom 2023. će skoro polovina njih u Evropi doživeti barem jedan oblik nasilja u porodici, dok su u periodu od 2010. do 2021. najmanje 6593 žene ubijene od strane muškog člana porodice.
Ovaj "tihi rat protiv žena" za njih je unapred izgubljen, navodi Euraktiv u analizi i objašnjava da evropske vlade ne uspevaju da prikupe pouzdane, uporedive podatke o nasilju u porodici, silovanju i femicidu, kao i da postoje razlike u pravnim definicijama i inkriminisanju oblika rodno zasnovanog nasilja.
Podaci su lošeg kvaliteta, puni rupa i nedoslednosti i u kombinaciji sa nedostatkom prekograničnih okvira, potkopavaju nacionalne napore i napore širom EU da se ostvari pravda, obezbedi zaštita i izreknu presude, navodi evropski portal.
Pošto su državni resursi širom Evrope već opterećeni zbog pandemije kovid-19 i rata u Ukrajini, mnogo toga pada na teret nevladinih organizacija.
Evropski ženski lobi je saopštio za Euraktiv da je nedostatak dostupnih podataka, kao i malo tačnih definicija femicida ili nasilja u porodici na nacionalnom ili nivou EU, problematičan.
Kako se navodi, postoje brojni nedostaci na nivou država, navodeći kao primer Francusku koja ne priznaje femicid kao pravni koncept, a da statistiku njegovog broja uglavnom vode nevladine organizacije koje su registrovale povećanje od 102 u 2020. na 147 u 2022.
Što se tiče nasilja u porodici, u Francuskoj je u 2020. godini zabeleženo preko 159.000 slučajeva, što je povećanje od 10 odsto u 2019. godini, sa 87 odsto žena žrtava. Seksualno nasilje je takođe poraslo za 30 odsto između 2017-2022.
Za Austriju se navodi da nije zvanično ažurirala podatke o femicidima od 2020. godine, ali da podaci između 2016-2018 otkrivaju da je to jedina zemlja u EU u kojoj je ubijeno više žena nego muškaraca: 2017. godine, 27 od 48 žrtava bile su žene. Vlasti takođe nisu uspele da prikupe informacije o silovanjima, nasilju u porodici i presudama.
U Belgiji vlada takođe nije uspela da utvrdi broj femicida, ali prema, platformi koja prati femicide na osnovu medijskih izveštaja StopFeminicid, bilo je najmanje 24 femicida 2022, 22 u 2021, 27 u 2020, 25 u 2019. 2018. 39, a 2017. 43. U 2023. već su izvršena tri femicida.
Što se tiče nasilja u porodici, Amnesti procenjuje da se u Belgiji svake godine prijavi više od 45.000 slučajeva nasilja intimnog partnera.
U Češkoj, vlada beleži slučajeve nasilja nad ženama, iako koncept nasilja u porodici nije priznat. Uočen je porast od više od 100 odsto, sa 616 u 2021. na 1.418 u 2022., ali nema podataka o femicidima.
Bugarska je nešto bolja u vođenju evidencije. Iako vlada nema centralizovani registar za evidentiranje svih slučajeva nasilja u porodici, podaci Ministarstva unutrašnjih poslova pokazuju povećanje prijava sa 22.591 u 2019. na 27.557 u 2021. godini. Broj femicida je takođe porastao u poslednje tri godine, sa ukupno 132 žrtve između 2018. i 2022. godine.
U Nemačkoj, femicid i nasilje u porodici takođe nisu prisutni u krivičnom zakonu i umesto toga se klasifikuju zajedno sa drugim ubistvima i "telesnim povredama", čime se podaci dodatno zamagljuju. Dostupni podaci, međutim, pokazuju da ženu ubije član porodice ili sadašnji ili bivši partner svaka tri dana, a 13 žena ubijeno je 2021. godine, kada su objavljeni najnoviji podaci.
Izvan EU, u Albaniji, 53 odsto žena će doživeti barem jedan oblik nasilja u porodici tokom svog života, što je jedna od najviših stopa na evropskom kontinentu.
U SAD, femicid se ne prepoznaje kao različit od ubistava, ali se nasilje u porodici prepoznaje kao zločin na federalnom nivou.
Teško je doći do zvaničnih podataka o zločinima i presudama, ali se procenjuje da tri žene u SAD svaki dan ubije intimni partner, navodi Euraktiv.
Španija je zemlja EU sa najsofisticiranijim načinom evidentiranja nasilja nad ženama. Zakon definiše nasilje u porodici, rodno nasilje i femicid, a vlada prikuplja podatke godišnje.
U proseku je zabeleženo oko 30.000 žrtava rodnog nasilja godišnje između 2019. i 2021. godine, sa 8.000 slučajeva nasilja u porodici i 202 femicida između 2019. i 2022. Pored toga, više od 100.000 naloga za zaštitu izdato je između 2019. i 2019.
Euraktiv je takođe otkrio razlike u tome kako države članice kriminalizuju psihičko nasilje, prinudu i druge oblike nefizičkog zlostavljanja.
Izveštaj Evropskog instituta za rodnu ravnopravnost (EIGE) iz 2022. godine pokazao je da su psihičko nasilje, emocionalno zlostavljanje i prinudna kontrola "ukorenjena i endemska pojava" u državama članicama EU, sa 44 odsto žena koje su to iskusile tokom svog života.
Iako je 39 evropskih država potpisalo Istanbulsku konvenciju, sporazum Saveta Evrope o ljudskim pravima o sprečavanju nasilja nad ženama, samo šest je u skladu sa članom o psihičkom nasilju: Francuska, Irska, Crna Gora, Portugal, Srbija i Švedska.
Navodi se i da je problem što su stope osuđujućih presuda šokantno niske u celoj EU, što sprečava žene da prijave zločine protiv njih.
Visoki predstavnik EU za zajedničku spoljnu politiku i bezbednost Žozep Borelj saopštio je u novembru da Brisel "osuđuje sve oblike nasilja nad ženama i devojčicama" i da je "neprihvatljivo da u 21. veku one i dalje budu zlostavljane, maltretirane, silovane, sakaćene ili primorane na brak".
Istog dana, Evropska komisija je uspostavila zajednički telefonski broj EU za žene koje doživljavaju nasilje, navodi Euractiv.