Od danas na snazi Naredba postupanja radi sprečavanja širenja invazivne biljne vrste

BEOGRAD - Naredba koju je donelo Ministarstvo zaštite životne sredine o merama postupanja u cilju uništavanja i sprečavanja daljeg širenja unete alohtone divlje vrste Herakleum sosnovski (Heracleum sosnowskyi), prepoznate kao jedne od najopasnijih stranih biljnih vrsta zbog svog invazivnog karaktera i potencijalne opasnosti koju predstavlja za biodiverzitet i ljudsko zdravlje, od danas stupa na snagu.

Ova biljna vrsta je nedavno otkrivena u Pančevačkom ritu, u blizini Kovilova, neposredno uz kanal.

Kako je objavljeno u Službenom glasniku, svim vlasnicima i korisnicima poljoprivrednog, šumskog i građevinskog zemljišta na području beogradske opštine Palilula, naloženo je da na svojim katastarskim parcelama KO Kovilovo primenjuju mehaničke i hemijske mere u cilju uništavanja i sprečavanja daljeg širenja alohtone divlje vrste Herakleum sosnovski.

U mehaničke mere spadaju redovno košenje ili usitnjavanje i uklanjanje biljne mase, vađenje celih biljaka čupanjem korena tamo gde je to moguće, uklanjanje cvasti pre formiranja semena i njihovo odlaganje, dok hemijske mere podrazumevaju primenu registrovanih sredstava za zaštitu bilja (herbicida), u skladu sa Zakonom o sredstvima za zaštitu bilja i Pravilnikom o uslovima i načinu primene sredstava za zaštitu bilja, kojima se ne ugrožavaju život i zdravlje ljudi i životinja i životna sredina.

Kako bi se sprečilo širenje ove biljne vrste prilikom izvođenja mera uništavanja, naglašano je da je zabranjeno iznošenje biljnog materijala sa identifikovanih parcela - nadzemnih i podzemnih delova cvasti i semena, kao i zemljišta (sa biljnim ostacima i semenom).

Pri realizaciji uništavanja, obavezna je i primena adekvatne opreme, u skladu sa Pravilnikom o preventivnim merama za bezbedan i zdrav rad pri korišćenju sredstava i opreme za ličnu zaštitu na radu.

U naredbi je istaknuto i da Zavod za zaštitu prirode Srbije u saradnji sa Institutom za zaštitu bilja i životnu sredinu vrši praćenje stanja i ocenu očuvanosti prirode i stepena ugroženosti divljih vrsta, njihovih staništa i stanišnih tipova na lokacij, kao i da pruža stručnu pomoć i daje smernice u sprovođenju mera.

Dodaje se i da inspektor za zaštitu životne sredine nalaže i nadzire primenu mera uništavanja i sprečavanja daljeg širenja ove biljnje vrste.

Ministarka zaštite životne sredine Sara Pavkov izjavila je danas da je resorno ministarstvo u saradnji sa sa JP "Srbijašume", Institutom za zaštitu bilja i životnu sredinu i Zavodom za zaštitu prirode Srbije, već sprovelo prvu fazu uklanjanja ove vrste sa površina u Pančevačkom ritu, kako bi se sprečilo širenje na okolne parcele.

"Na osnovu naredbe će biti sprovedena i druga faza, hemijsko suzbijanje. Naredbom uvedimo obavezu vlasnicima i korisnicima poljoprivrednog, šumskog i građevinskog zemljišta da na svojim parcelama primenjuju predviđene mere", rekla je ona.

U saopštenju ministarstva se ističe da je Pavkov naglasila da je sigurna da će se i druga faza uništavanja završiti uspešno i da će se ukloniti i sprečiti širenje ove invazivne vrste.

"Kako bi se sprečilo širenje ove vrste, prilikom primene mera uništavanja, zabranjeno je iznošenje biljnog materijala sa identifikovanih parcela, nadzemnih i podzemnih delova cvasti i semena, kao i zemljišta sa biljnim ostacima i semenom unete divlje vrste. Republički inspektori zaštite životne sredine će nalagati i nadzirati primenu mera, a Zavod za zaštitu prirode Srbije u saradnji sa Institutom za zaštitu bilja i životnu sredinu prati stanje i ocenjuje očuvanost prirode i stepena ugroženosti divljih vrsta, njihovih staništa na lokacijama u Kovilovu, pruža stručnu pomoć i daje smernice u njuhovom sprovođenju", navela je ona.

Ministarstvo zaštite životne sredine objavilo je ranije da je alohtona vrsta Heracleum sosnowskyi izrazito velika biljka, od 100 do 300 cm visine, i da je dvogodišnja ili višegodišnja. Listovi su joj veliki, izdeljeni, dok su cvetovi najčešće bele boje, i da iako cveta i plodonosi samo jednom u toku životnog ciklusa, produkuje veliki broj semena.

Poreklom iz Azije (sa Kavkaza), vrsta je od 60-ih godina prošlog veka gajena u zemljama bivšeg Sovjetskog saveza kao medonosna i biljka za ishranu domaćih životinja, ali kada je ova tehnologija napuštena počela je da se nekontrolisano širi. Najveće populacije su prisutne u Letoniji, Estoniji, Litvaniji i Rusiji, ali je lokalno prisutna i u Poljskoj, Češkoj i Mađarskoj.

Ministarstvo zaštite životne sredine u saradnji sa JP "Srbijašume", Institutom za zaštitu bilja i životnu sredinu i Zavodom za zaštitu prirode Srbije, započelo je početkom meseca aktivnosti na suzbijanju ove divlje vrste na području Pančevačkog rita.